Kriza u Ukrajini i nestabilan oporavak u Evropi baciće sjenku na sastanak Evropske centralne banke (ECB), smatraju ekonomisti i dodaju da će ECB pokušati da uvjeri tržišta da je spremna da pomogne dodatnim stimulativnim mjerama ako evropska ekonomija ponovo počne da ponire.
Ne očekuje se, međutim, da će upravni savjet ECB, koji broji 24 člana, još reagovati.
ECB je u junu usvojila značajan paket mjera, uključujući snižavanje glavne interesne stope na rekordno niskih 0,12 odsto i ponudila još jeftinije kredite bankama. Sada čeka da vidi kako će to funkcionisati.
Ako se u budućnosti pokaže da su neohodne nove mjere, analitičari smatraju da bi banka mogla da odluči da kupi veliku količinu, na primjer, vladinih obveznica na otvorenom tržištu, što je korak koji bi mogao dodatno da obori kamatne stope i upumpa svež novac u ekonomiju.
To je, međutim, drastičan korak, ocjenjuju analitičari i dodaju da bi ECB tome pribjegla samo ako sadašnje mjere ne urode očekivanim rezultatima.
Još jedan faktor rizika je iznenadni šok za firme i povjerenje investitora, ukoliko konflikt u Ukrajini eskalira.
NATO je naveo da Rusija ima oko 20.000 vojnika nagomilanih na granici sa Ukrajinom, čija vojska se bori na istoku zemlje sa proruskim pobunjenicima.
Dalja eskalacija borbi ili eventualna invazija Rusije mogla bi da izazove nove sankcije EU i SAD Moskvi, što bi u velikoj mjeri poremetilo trgovinu.
Neizvjesnost o tome koji bi mogao biti uticaj na globalnu ekonomiju i tržišta mogla bi da firme odvrati od investiranja a potrošače od potrošnje, što svakako trenutno ne bi bilo dobro, ocjenjuju analitičari.
Niska inflacija je još jedna briga za ECB, sa samo 0,4 odsto u prvih šest mjeseci ove godine. Preniska inflacija podstakla je bojazni da bi zemlje evro zone mogle da skliznu u otvorenu deflaciju, obarajući dodatno cijene, zbog čega bi ljudi mogli da odlažu svoje kupovine, nadajući se da će roba još pojeftiniti.
