Razvojna banka BRICS-a, oformljena ovoga tjedna, mogla bi biti potencijalni rival Svjetskoj banci i MMF-u, dvjema institucijama koje utjelovljuju međunarodni ekonomski poredak pod američkim vodstvom, stvoren u Bretton Woodsu 1944. godine. BRICS zemlje sada predstavljaju oko četvrtine svjetske ekonomije. Kina bi do kraja ove godine trebala nadmašiti SAD kao najveća ekonomija svijeta. Zajedno, ove zemlje žele stvoriti novi “kišobran” i stvoriti institucije koje će reflektirati taj status, piše Financial Times.
Guido Mantega, brazilski ministar financija, objašnjava glavne postavke nove banke.
– Velika razlika između naše logike funkcioniranja i logike dosadašnjih institucija jest ta da ćemo mi funkcionirati na načelima jednakosti. To je fundamentalna razlika, kaže Mantega.
Svjetsku banku od njezinog osnutka tradicionalno vodi Amerikanac, dok je na čelu MMF-a kadar iz Europe.
Upravo je ta činjenica koja ne uvažava međunarodnu ekonomsku stvarnost bila i glavni pokretač ovakvog poteza zemalja BRICS-a. Da su Amerikanci pristali na reforme Svjetske banke i MMF-a do ovoga ne bi došlo. To je i razumljivo jer države BRICS-a predstavljaju 24,5% svjetske ekonomije, a imaju samo 10,3 posto glasačkih prava u MMF-u.
No, i bez obzira na to, autor kovanice BRICS, Jim O’Neill iznenađen je ovakvim razvojem događaja.
– Nisam ni sanjao da bi ove države mogle nastupiti kao zajednička politička grupacija. No, oduvijek sam smatrao da je racionalno da djeluju zajedno jer se međunarodno ekonomsko upravljanje mijenja vrlo sporo, poručuje O’Neill.
Dio analitičara smatra da je stvaranje Razvojne banke dobar način da Kina pokaže svoju vodeću ulogu.
– Kina želi da je se smatra, posebno među azijskim afričkim i latinoameričkim zemljama kao jednu od njih. Kao silu u razvoju. Ova će banka osiguravati uslugu Kini u tom kontekstu. Ona će dati Kini status razvijajuće nacije dok je ona u stvarnosti velika ekonomska supersila, kaže Marcos Trojo, jedan od direktora BRICLab foruma na Sveučilištu Columbia.
Kina je motivirana neispunjenim očekivanjima u postojećim institucijama, pručuje Zhao Xijun, direktor Financijskog studija Sveučilišta Renmim u Pekingu. No, ona također traži, dodaje, bolje povrate za svoje ogromne devizne rezerve koje su dobrim dijelom uložene u američke državne obveznice.
Brazil, Indija i Južna Afrika mogle bi profitirati od nove banke. Očekuju velike kredite za svoja infrastrukturna ulaganja. Doista, BRICS banka je dobrodošla alternativa birokratskom i uvjetovanom načinu kreditiranja kojeg provode MMF i Svjetska banka.
Ipak, upravljanje bankom neće biti jednostavno.
– Samo osnivanje zaslužuje pljesak. Međutim, proći će još podosta vremena prije nego se ova banka bude mogla smatrati jednako važnom kao što su Svjetska banka i MMF, kaže Douglas Rediker iz Peterson Institutea za međunarodnu ekonomiju iz Washingtona.
Pravi test dogodit će se u situaciji kad jedan od članova zapadne u probleme. Kako će reagirati ostali?
To podvlači fundamentalno pitanje u kontekstu ove banke: povjerenje.
– Bez obzira na sve propuste američkog vodstva, u dugom razdoblju ostale su države imale povjerenja u Sjedinjene države da će napraviti pravu stvar. U ostale države takvog povjerenja nema, poručuje Eswar Prasad, profestor Trgovinske politike na Sveučilištu Cornell.
U svakom slučaju, analitičari se slažu u jednom. Formiranje BRICS banke imat će pozitivan utjecaj na međunarodne odnose jer će “natjerati” i druge najvažnije igrače da postanu efikasniji.
Velike nade nakon dogovora iz Fortaleze pokazuju da se međunarodni financijski suatv duboko mijenja. Međutim, još će mnogo godina institucije formirane u Bretton Woodsu igrati najvažniju ulogu, zaključuje Financial Times.
