Predsjednik Uprave Nove ljubljanske banke Janko Medja u razgovoru za Poslovni dnevnik govori o dobrim rezultatima banke u 2014., restrukturiranju koje i dalje traje te odlasku s hrvatskog tržišta na kojem, kako kaže, loše posluju.
U Sloveniji provodite restrukturisanje poslovanja, krećete s time i u Srbiji, ali u prvom kvartalu zabilježili ste 28,6 miliona eura neto dobiti na razini grupe. Znači li to da je za stabilnost banke najgore prošlo?
Nastavili smo s dobrim rezultatima u ovom razdoblju. Očekujemo dobar rezultat u prvoj polovini godine. Iako ne mogu govoriti u brojkama dobit prije oporezivanja biće veća nego ona u prvom kvartalu. Lani smo imali ogroman neto gubitak pa će na godišnjem nivou rezultat biti izvrstan. Restrukturisanje radimo u Sloveniji, Srbiji i Crnoj Gori kroz smanjenje tržišta i približavanje klijentima te uvođenjem novih proizvoda, ali i kroz izlazak iz nekih zemalja i poslova. Makedonija dobro radi, a Srbija je imala velike gubitke na kreditima preduzećima.
Kako stojite s lošim kreditima, a kako s potražnjom za novim plasmanima? U prvom ste kvartalu otpisali i rezervirali 21,4 miliona eura, što je ipak 37 posto manje nego lani.
Stabilan je nivo, ali još uvijek imamo 25 posto udjela loših kredita u portfelju. Neće im udio više rasti, a u idućim godinama će se postupno i smanjivati. Projekcija je da će padati jedan do dva posto godišnje. Ipak, najvažnije je da je čak 70 posto loših kredita pokriveno rezervacijama. Ostaje još 800 miliona eura kredita koji nisu rezervirani, ali uz njih je vezano jako puno kolaterala pa ne očekujemo prevelike probleme po tom pitanju. Prva polovina 2014. donijela par pozitivnih vijesti jer smo uspjeli restrukturisati nekoliko velikih loših kredita kod kompanija koje još posluju.
Je li u planu privatizacija banke i koliko će na odluku o tome uticaja imati pobjeda Mira Cerara u Sloveniji? Javljaju li se zainteresovani investitori?
Nisam politički analitičar, ali očekujem da će uvjeljiva pobjeda Mire Cerara donijeti Sloveniji stabilnost. Nedostajala nam je politička stabilnost što je uticalo na uspjehe na međunarodnim tržištima. Slovenija se obvezala da će banku privatizovati do 2017., a da će zadržati maksimalno 25 posto plus jednu dionicu. Uprkos tome nema konkretnih planova za privatizaciju banke. Naravno, s novom Vladom situacija se možda i promijeni. Investitori čekaju odluku Slovenije i stabilizaciju ekonomije u državi. Imali smo ipak pozitivnu priču s izdanjem obveznice koju smo prodali uz kupon od 2,875 posto, što je dobro i u poređenju s drugim bankama.
Šta namjeravate s novcem od prodaje 10 posto udjela u Mercatoru? Dobili ste gotovinu ili ste na neki način kompezovali?
Za dionice Mercatora dobili smo novac u gotovini koji za likvidnu banku nije ogroman novac. Tražimo dobre projekte u koje ćemo ga uložiti.
Nova ljubljanska banka u Hrvatskoj je sinonim za nerazriješene poslove sa štedišama Ljubljanske banke. Osim sudskih sporova koji se vode, jeste li imali u planu neki drugi način rješavanja problema stare devizne štednje?
Mnogi ljudi ne razumiju da je NLB ustanovljena 1994. i da se ne može baviti problemom koji je ostao uz staru Ljubljanjsku banku i pitanje je sukcesije. Ne možemo se opredijeliti niti uticati na strategiju rješavanja tih problema.
S druge strane, koliko je Ljubljanska banka izgubila na potraživanjima od hrvatskih poduzeća?
Isti je odgovor kao i za štednju. Nova ljubljanska banka nije povezana s tom imovinom niti potraživanjima nastalim po kreditima.
Svojevremeno je NLB želio ući na bankarsko tržište Hrvatske. Jeste li odustali zbog percepcije NLB-a?
To su bili planovi Uprava koje su radile prije mene, ali u ovom trenutku takvih planova nema. NLB je primio potpore od Europske komisije i stoga ne smije biti agresivan u M&A operacijama. Zato ne planiramo ulazak na hrvatsko tržište.
Na našem ste tržištu prisutni kroz leasing, faktoring i poslovanje s nekretninama: dio vaše grupe su Optima Leasing, OL Nekretnine i Prvi faktor. Kako vam idu hrvatski poslovi?
Te kompanije rade loše i stvaraju gubitke. U novoj strategiji NLB-a definisali smo ih kao ‘non core’ poslove i biće prodati ili zatvoreni. Neće se to dogoditi preko noći nego u dužem razdoblju.
Poker je najbolji trening za bankara
Sada se govori puno o povezivanju poduzetnika u regiji… Učestvovali ste na Summitu 100. Kakve su Vaše impresije?
Imamo puno sličnosti i zajedničkih interesa, ali jedan od njih je da ne želimo biti skupa. Ipak u regiji trebamo raditi zajedno naročito na saobraćajnoj infrastrukturi koja podrazumijeva ogromne projekte. Luke i željeznice su projekti koji bi mogli donijeti multiplikativne učinke na ekonomske regije.
Priča se da ste dobar pokeraš, učestvovali ste na pokeraškim turnirima. Koriste li vam te vještine u vođenju banke?
Treba promjeniti percepciju pokera. To je igra koja je čisti risk menagment ako se igra s ciljem da se na dugi rok ne izgubi. Zato ja mislim da je takava igra najbolji trening za bankara.
