Nova ekonomska kriza mogla bi ponovo da izbije u proljeće 2015. godine i ništa se ne preduzima da se to spriječi, upozorava švajcarski ekspert sa Instituta za razvoj poslovnog upravljanja (IMD), Arturo Bris.
Ne treba da nas zavara to što se su se naizgled mnoge zemlje oporavile od krize iz 2008, izjavio je Bris, profesor finansija na Poslovnoj školi IMD iz Lozane, tokom nedavne konferencije u Švajcarskoj.
Suviše često ne uzimamo nikakvu pouku iz prošlosti i ne činimo ništa kako bismo predupredili nadolazeću krizu, iako smo svjesni njenih opasnosti, dodao je ovaj ekspert koji smatra da bi svijet mogao da se suoči sa finansijskom krizom od aprila 2015, navodeći osam upozoravajućih faktora.
Berzanska tržišta su prošle godine zabiježila nerealne pozitivne perfomanse, tako da bi situacija u jednom trenutku mogla da eksplodira. Početkom 2014. analitičari su bili razočarani raskorakom između profita i očekivanja tržišta. Ukoliko bi se tržišta vratila na razumni nivo u pogledu profita, to bi dovelo do kraha 30 do 35 odsto berzanskog tržišta.
Paralelni kineski bankarski sistem, koji se sastoji iz zajmova uglavnom namijenjenih vladinim institucijama čije poslovanje nije transparentno niti otvoreno konkurenciji, predstavlja drugi upozoravajući faktor predstojeće krize.
Ukoliko dođe do pucanja bankarskog sektora u Kini, svjetska ekonomija bi ozbiljno bila ugrožena, a još jedan od pretećih faktora je mogućnost da SAD, koje su najveći svjetski proizvođač gasa, preuzimu dosadašnju ulogu Rusije kao vodećeg svketskog energetskog dobovljača.
Ukoliko bi Amerikanci počeli da snabdijevaju ostatak svijeta gasom, Rusija bi mogla da se osjeti ugroženom i da izazove geopolitičku oluju. SAD bi u tom slučaju kontrolisale cijene energenata, vršeći uticaj na zemlje kao što su Velika Britanija, Indija i Japan.
Još jedna opasnost koja može da dovede do nove krize je naduvavanja cijena nekretnina, koje se trenutno događa u Brazilu, Kini, Kanadi i Njemačkoj, gdje cijene skaču zbog velike kreditne raspoloživosti.
Jedan od pokazatelja predstojeće krize je i degradacija keditnih rejtinga, koji sve češće od “BBB” prelaze u nivo “AAA”. Preduzeća gomilaju prevelike dugove, a nova norma postaje ocjena kreditnog rejtinga “BBB”. U SAD samo tri kompanije imaju i dalje ocjenu “AAA”- Exxon, Microsoft i Johnson i Johnson.
Ukoliko se snižavanje kreditnog rejtinga uzme kao indikator nadolazećeg bankrotstva, onda ogromnom broju preduzeća predstoji krah. U slučaju rasta kamatnih stopa od dva odsto, polovina preduzeća bi propala.
Ratovi i konflikti su moguća posljedica nove ekonomske krize. Po čitavom svijetu osim u pojedinim regionima Evrope i SAD rastu geoplitičke tenzije. Pojedini događaji kao što je kriza na Krimu mogla bi da dovede do sunovrata tržišta čak i bez izbijanja rata.
Švajcarski eskpert upozorava da bi nova kriza povećala siromaštvo koje se već širi na globalnom nivou, što može da dovede do socijalnih konflikata u slučaju da siromašni postanu još siromašniji.
Borba protiv nejednakosti i težnja ka preraspodjeli bogatstva mogla bi da uspori privredni rast i smanji učinak inovacija, što ugrožava globalnu ekonomiju.
Suficiti u blagajnama centralnih banaka i državnih preduzeća mogli bi na kraju da ugroze čitavu ekonomiju. Evropska centralna banka pozajmljuje novac finansijskim institucijama, koje opet taj novac ulažu u u centralnu banku, što predstavlja začaran krug.
U sadašnjim okolnostima, Google bi mogao da postane većinski vlasnik irske imovine a Microsoft da kupi više od 50 odsto Singapura, što bi bilo krajnje nemoralno, zaključuje Bris.
