Svima nam je poznato da je organizacija supermarketa jedan potez sa predumišljajem, koji ima za svrhu navođenje mušterija da kupe i neplanirane namirnice; tako je i kreiranje menija i autentičnog iskustva koje će navesti goste restorana da potroše više novca tehnika, a neki bi rekli čak i nauka!
Ovo su najčešći psihološki trikovi kojih mi nismo svjesni, a koje restorani koriste u cilju većeg profita:
Ne koriste znak za valutu
Kada restorani uključe skraćenicu za valutu na kraju cijene, ovaj suptilan potez podsjeća goste da troše pravi, opipljivi novac. Kada je u pitanju samo ’apstraktna’ cifra na meniju, po istraživanju koje je odradio Cornell University School of Hotel Administration gosti u prosjeku troše i po dvadeset odsto više po obroku, zato se restorani često odlučuju za ovaj bezvalutni izgled menija.
Prevare nas brojevima
Kada restorani koriste cijene poput 129 USD ili 89 USD oni se oslanjaju na ljudsku tendenciju da zaokružuju brojeve na način koji im izgleda povoljniji, ali budite oprezni i svjesni prave vrijednosti onoga što naručujete.
Koriste se stilskim ulepšavanjem
Utvrđeno je da kada su stavke na meniju nazvane primamljivim imenom i kada je pored liste sastojaka uključen i način pripreme jela, gosti restorana do kraja obroka ostave i do dvadeset sedam odsto više novca u restoranu. Koriste ’izvorne nazive’. Da li ste se ikada zapitali zašto restorani koriste nazive kao što su ’Lo Mein’ za nudle sa povrćem ili pasta Quattro Formaggi, umjesto špagete sa četiri sira? Ovo je još jedna iskalkulisani trik kojima se restorani služe jer je opšte poznato da gosti vole da naručuju autentičnu hranu.
Koriste skupa jela kao mamac
William Poundstone, autor knjige “Priceless: The Myth of Fair Value” tvrdi da restorani i ne očekuju da uzmete najskuplju stvar sa menija, to jelo zapravo samo služi kao psihološka zamka na osnovu koje će vam sva ostala djelovati značajno jeftinije nego što su zapravo.
Jedan od ovakvih primjera je takozvano ’braketiranje’, odnosno nuđenje malih i velikih porcija istog jela. Gost restorana nikada ne zna koliko je veća ’velika porcija’, pa po refleksu naručuje manju porciju jer mu cijena djeluje prihvatljivije. Restorani međutim predviđaju ovakvu odluku pa ’malu porciju’ naplaćuju neznatno manje, a služe je značajno manjom od ’velike porcije’.
Znaju kako čitate!
Mnoge studije su proučavale način na koji ljudi čitaju menije i šta je to što im privlači pažnju. Jedna korejska studija je utvrdila da čak trećina ispitanika naručuje prvu stvar koja im zapadne za oko. Zato većina restorana pozicionira svoja najprofitabilnija jela u gornji desni ugao jelovnika (jer je to mjesto gde nam pogled instinktivno najčešće poleti).
Ovaj trik ide ruku pod ruku za prethonim trikom gde većina restorana u gornji desni ugao stavljaju najskuplje cijene, koje će učiniti da nam ostatak jelovnika izgleda znantno jeftiniji.
Ono što mi naivni gosti zovemo: ’romantična atmosfera’ je u stvari atmosfera za trošenje
Prema istraživanju rađenom na univerzitetu u Leicesteru, klasična muzika ohrabruje ljude da bez stresa troše više novca. Manje sofisticirana pop muzika smanjuje profit restorana do čak deset odsto jer se ljudi u ovakvom ambijentu ne osjećaju imućno i uticajno.
Takođe, suptilan miris narandže pospješuje da gosti troše ’opuštenijom rukom’, a i miris lavande ima sličan efekt.