Viceguverner Centralne banke (CBCG) Nikola Fabris izjavio je “Vijestima” da odluka Evropske centralne banke (ECB) da smanji kamatnu stopu koju banke plaćaju kada pozajmljuju novac može samo neznatno uticati na smanjenje kamatnih stopa kod crnogorskih banaka.
ECB je početkom juna smanjila glavnu kamatnu stopu (stopu za refinansiranje), sa rekordno niskih 0,25 odsto na novi istorijski minimum od 0,15 odsto, a smanjila je i kamatnu stopu koju plaćaju banke za deponovan novac sa nula na minus 0,1 odsto što do sada nije rađeno.
Cilj tih mjera je da banke daju novac firmama na zajam umjesto da ga čuvaju. Druga mjera znači da će banke morati da plate da bi držale svoj novac kod centralne banke umjesto da dobijaju kamatu.
“Promjena glavne stope refinansiranja ECB-a uticaće na kretanje euribora, odnosno stopa po kojima evropske banke odobravaju kratkoročne kredite jedna drugoj. Kod kalkulacije varijabilnih kamatnih stopa, banke u crnogorskom bankarskom sistemu najčešće koriste euribor. Ukoliko on bude na nižem nivou u dužem periodu može doći i do smanjenja kamatnih stopa crnogorskih banaka. Ali, treba imati u vidu da se sada euribor nalazi na vrlo niskom nivou i da smanjenje glavne stope refinansiranja iznosi 0,10 procentnih poena tako da to neće imati veći uticaj na nivo kamatnih stopa u Crnoj Gori”, kazao je Fabris.
Kako je dodao, ne treba izgubiti iz vida da će u narednom periodu doći i do razduživanja banaka i drugih institucija zbog kredita koji su uzimali tokom krize što će uticati na rast tražnje za finansijskim sredstvima i posljedično će uticati na kretanje euribora u suprotnom smjeru.
Fabris je podsjetio da je crnogorski bankarski sistem u većinskom inostranom vlasništvu (pretežno banaka iz EU) i da je značajan uticaj kretanja iz finansijskog sektora zemalja EU na domaći bankarski sistem.
“Ipak, treba imati u vidu da je od 2011. godine prisutan trend smanjenja zaduživanja banaka kod matičnih banaka, a da se banke sve više oslanjaju na domaće depozite. Restriktivnije finansiranje banki ćerki je bilo rezultat povećanog pritiska Evropskog regulatornog organa za bankarstvo na evropske banke, primjene pooštrenih zahtjeva Bazela III i propisa od strane domaćih regulatora. Treba pomenuti da je tokom prve polovine 2012. godine intenzitet razduživanja banaka donekle ublažen što se podudara sa uvođenjem dvije trogodišnje dugoročne operacije refinansiranja od strane ECB”, objasnio je Fabris.
Crnogorske banke će lake do novca
Najnovija odluka ECB-a, smatra Fabris, imaće pozitivan efekat tako što crnogorske banke lakše mogu doći do novca od svojih majki banaka ili drugih finansijskih institucija iz eurozone s obzirom na to da se bankama iz eurozone više ne isplati držanje novca (viška likvidnosti) kod centralne banke.
“Ali, treba imati u vidu da su crnogorske banke u ovom trenutku vrlo likvidne i da nivo likvidnih sredstava nije ograničavajući faktor kada je u pitanju kreditna aktivnost. Pošto se naše banke često zadužuju po varijabilnim kamatnim stopama, to će vjerovatno uticati na manje sniženje troškova zaduživanja ukoliko bude prisutna tendencija opadanja referentnih kamatnih stopa, ali ne treba očekivati značajno snižavanje troškova zaduživanja”, kazao je Fabris.
On dodaje da dio pozajmica koje su u prethodnom periodu crnogorske banke koristile iz inostranstva uzimane su po varijabilnim kamatnim stopama koje su vezane za Euribor (jednomjesečni, tromjesečni i šestomjesečni), a najčešće šestomjesečni.
CBCG nema moć EC banke
Fabris smatra da mjera da se uvede negativna stopa na deponovani novac kod centralnih banke kako bi banke novac plasirale firmama umjesto da ga čuvaju neće imati preveliki efekat na povećanje kreditne aktivnosti.
“To iz razloga što u ovom trenutku kreditna aktivnost nije motivisana visinom prinosa, već nivoom rizika. Zato očekujem da će banke dominanto pomjeriti svoje plasmane ka sigurnijim instrumentima, recimo državnim hartijama od vrijednosti. Uz to, ta mjera može nositi rizike po kretanje depozita u narednom periodu”, kazao je Fabris.
On je rekao da zbog ograničenja monetarne politike CBCG nema na raspolaganju instrumente slične instrumentima koji je ECB primijenila da bi stimulisala banke da povećaju kreditnu aktivnost.
