U prvom kvartalu 2014. godine lažni sajtovi koji imitiraju društvenu mrežu Facebook činili su 10,85 odsto svih slučajeva u kojima je aktivirana anti fišing komponenta, pokazuju podaci kompanije Kaspersky Lab.

Samo su lažne Yahoo stranice podstakle više fišing uzbuna, ostavljajući Facebook kao primarnu metu sajber kriminalaca specijalizovanih za krađu naloga na socijalnim mrežama.

Lažiranje Facebook naloga je globalni biznis, s obzirom na to da sajber kriminalci napadaju sajtove na raznim jezicima, engleskom, francuskom, njemačkom, portugalskom, italijanskom, turskom, arapskom i drugima.

Neovlašćeni pristup nalozima na Facebooku ili na bilo kojoj drugoj društvenoj mreži može da se koristi za širenje fišing linkova ili malvera.

Sajber kriminalci takođe koriste ukradene naloge kako bi slali spam kontaktima žrtava i kako bi objavljivali spam na zidovima njihovih prijatelja, gdje ih mogu vidjeti drugi korisnici, ili kako bi slali poruke sa molbama prijateljima da pošalju hitnu finansijsku pomoć.

Oteti nalozi mogu se takođe koristiti da skupljaju informacije o pojedincima koji će u budućnosti biti mete napada.
Vlasnici pametnih telefona ili tableta, koji koriste društvene mreže sa tih uređaja takođe rizikuju da njihovi lični podaci budu ukradeni.

Takođe, stručnjaci savjetuju da, ukoliko korisnik primi e-mail notifikaciju od Facebooka ili poruku da mu račun može biti blokiran, nikada ne unosi svoje podatke u formi koja prati tu poruku, pošto “Fejs” nikad ne traži od korisnika da unesu svoju šifru u mejlu.

Osim toga, potrebno je postaviti kursor na link i provjeriti da li vodi ka oficijelnoj Facebook stranici, ili čak i ručno ukucati Facebook URL u adress bar, jer sajber kriminalci mogu da prikriju adrese koje vode do korisnika.

Kada ručno ukuca URL u polje sa adresom, potrebno je ponovo da se provjeri kako bi se uvjerio da nije lažna.