U užurbanom svijetu, kakav je danas, ljudi od sebe imaju velika očekivanja, i žele da za manje vremena učine što više. Međutim, san o produktivnosti ima jedan problem. Pronaći motivaciju da se nešto učini nije teško, ali u tome disciplinovano istrajati jeste.
Korijen ovog problema leži u samom shvatanju produktivnosti. Opšte mišljenje je da snagom volje možete ‘izgurati’ svaki projekat, ali mudrije od toga bi bilo razumeti kako vaš mozak funkcioniše, a zatim to znanje upotrijebiti u svoju korist.
Snaga volje iako neophodna, nije dovoljna da biste u nečemu istrajali. Prema istraživanju koje je sprovela Janet Polivy, mozak strahuje od velikih projekata i ne želi da se posveti ostvarivanju dugoročnih ciljeva, odustajući čim naleti na prvi problem. Za mnoge je i samo započinjanje nečega, prepreka koju ne mogu da savladaju. Istraživanja pokazuje da ljudi razmišljajući o velikim projektima, često vide samo loše stvari sa kojima će se susresti na tom putu i odugovlačenjem pokušavaju da ih odgode . Mozak će pokušavati da bude produktivan, baveći se malim, nebitnim stvarima kojima ispunjavate vrijeme dok izbjegavate one velike i bitne.
[widgets_on_pages id=”Baner”]
Kada razmišljate o izuzetno produktivnim ljudima, ukoliko su muzičari, vi zamišljate da oni vježbaju po cijeli dan, zatvoreni u sobi. Iznenađujuće, to nije istina. Istraživanje koje je sproveo Anders Ericsson sa vrhunskim violinistima, pokazalo je da njihova tajna nije u količini vremena koje provode vježbajući, već u kvalitetu vježbe. Svoje vrhunske rezultate postižu, jer znaju na šta treba da se usredsrede. Fokusirajući se na najzahtjevnije zadatke, oni taktično raspoređuju svoju energiju. Na primjer, ukoliko želite da postanete bolji u igranju košarke, nećete cijeli dan ubacivati loptu u koš, nego ćete par sati dnevno vježbati niz specifičnih vježbi koje će vam u tome pomoći.
Da biste bilo šta dovršili, morate ga započeti, i to je jedna od najvećih prepreka svakog projekta. Ali kada nešto započnete, nadalje ćete imati pomoć Zeigarnik efekta. Ovaj misaoni konstrukt objašnjava čovjekovu potrebu da završi započeto. Još jedna pozitivna stvar ovog efekta, je da su ljudi više skloni da pamte nedovršene događaje ili aktivnosti na kojima su stali do pola. Kada neka aktivnost nije završena, onda se u ljudima stvara napetost, koja uzrokuje da im te aktivnosti bolje ostanu u sjećanju. Studenti, koji često prekidaju učenje nevezanim akivnostima, kao što je igranje igrica, bolje pamte. Ovaj trik često koriste serije, koje se često prekidaju kod najzanimljivijih scena.
Pokušajte da ovo znanje upotrebite na najbolji mogući način. Štedite svoju energiju taktičnim pristupom obavljanju zadataka. Oslanjanjem samo na snagu volje, rizikujete da ’pregorite’ u svojoj želji i odustanete od planova, zato budite mudriji.
Studija koja je rađena na pilotima ultra dugih letova, pokazala je da je idealno da se nakon 90 minuta izuzetne produktivnosti napravi pauza od 20 minuta. Ovo smjenjivanje ciklusa podudara se sa onim kod vrhunskih violinista, tako da se ovo može smatrati idealnom mjrom.
Sada kada znate kako biste trebali da pristupite zahtjevnim zadacima, sve što je potebno je da budete disciplinovani. Ljudi kojima disciplina nije jača strana mogu imati problema, ali postoji jednostavan trik da disciplinujete sami sebe. Brojne studije su pokazale da jednostavnim davanjem rokova samim sebi postižu se nevjerovatni rezultati. Studenti koji su sebi postavljali rokove, imali su mnogo bolje rezultate, isto je i sa ljudima koji su pokušavali da izgube kilograme. Kada sami sebi postavljate granice, moć samo-kontrole je daleko veća. Naravno ti rokovi moraju biti realistični da bi dali rezultate,ljudi koji su previše blagi ili previše strogi prema sebi, ne čine sebi nikakvu uslugu takvim pristupom i neće postići zadovoljavajuće rezultate.
Pogledajte video koji objašnjava tajnu produktivnosti na najbolji mogući način:
