U cilju poboljšanja ponude građanima, otvaramo dvije nove filijale. Jednu u Porto Montenegru sa odgovarajućim proizvodima za tu vrstu poslovne klijentele, dok do 1.jula otvaramo novu ekskluzivnu filijalu u Podgorici u zgradi Normal kompanija. Filijala će imati 400 kvadrata i radiće 24 časa dnevno i omogućavaće klijentima da nakon standardnog radnog vremena sve transakcije obavljaju normalno.
Hipotekarna banka emitovaće do kraja godine, pet do 10 miliona eura, svojih obveznica na Montenegroberzi, koje će ponuditi po kamatnoj stopi većoj nego što se dobija za štednju, najavio je u intervjuu za Portal Analitika, glavni izvršni direktor Hipotekarne banke Esad Zaimović. Ta IPO (inicijalna) emisija bi bila prva te vrste u Crnoj Gori, i Zaimović vjeruje da će označiti početak oživljavanja tržišta kapitala.
-Prinos na obveznice biće nekih šest odsto, što je oko dva odsto veća kamata nego na štednju. A taj način želimo da podstaknemo kupovinu tih hartija jer će obveznice biti ponuđene i građanima i investitorima. S druge strane, uspješna emisija će pomoći Hipotekarnoj banci da ponudi veći nivo kreditne aktivnosti, naveo je Zaimović.
Od promjene vlasničke strukture prije sedam godina, Hipotekarna banka svake godine bilježi rast između 10 i 15 odsto.
-Dobit banke na kraju prošle godine je iznosila 2,36 miliona eura, a rezultati iz prvog kvartala ove godine (dobit 800.000 eura), pokazuju da ćemo premašiti ovogodišnji plan, poručio je Zaimović.
[widgets_on_pages id=”Baner”]
ANALITIKA: Ove godine je emitovano 43 miliona eura državnih obveznica na Montenegroberzi, tri miliona eurabonda je prodato na sekundarnom tržištu, a kupci su bile mahom komercijalne banke. Dio obveznica je kupila i Hipotekarna banka. Šta mislite o ideji, koja se čuje u finansijskim krugovima, da banke emituju svoje obveznice i da ih ponude građanima i investitorima?
ZAIMOVIĆ: To je jedna od ideja koja je trenutno aktuelna i koju promovišu banke u saradnji sa Montenegroberzom. Već smo imali nekoliko sastanaka sa predstavnicima Montenegroberze, Komisije za hartije od vrijednosti i Ministarstva finansija da se pronađe model kojim bi se emitovale bankarske obveznice prvenstveno sa ciljem da se oživi tržište kapitala. Svjesni smo činjenice da su na tržištu kapitala prometi vrlo mali, da se trguje samo sa par likvidnih akcija kao i da nema kvalitetnih hartija od vrijednosti koje bi bile atraktivne kupcima.Tržište se smanjuje, ali i broj brokerskih kuća. Ako bi se ponudila jedna zanimljiva hartija od vrijednosti, ona bi mogla da oživi naše tržište kapitala, a na građane računamo kao glavne kupce tih hartija.
Konkretno, što se tiče Hipotekarne banke do kraja godine planiramo da emitujemo pet do 10 miliona eura obveznica na Montenegroberzi. Obveznice će biti emitovane po kamatnoj stopi koja će biti veća nego one koje važe za štednju. Biće ponuđene kako inostranim kupcima tako i crnogorskim građanima.
ANALITIKA: Kako objašnjavate činjenicu da su kamatne stope na domaćem tržištu na emitovane obveznice niže nego one koje se dobiju na svjetskom tržištu kapitala?
ZAIMOVIĆ: Iz jednostavnog razloga: radi se o manjim emisijama, pa logika nalaže da su takve kamatne stope.
ANALITIKA: Zbog čega se komercijalne banke opredjeljuju da kupuju obveznice?
ZAIMOVIĆ: U pitanju je najsigurnija moguća hartija, a banke imaju „viška“ novca. Objasniću: kamate na blagajničke državne zapise su ove godine drastično pale; kreću se u rasponu od 1,6 do tri odsto. Zbog porasta depozita i likvidnosti, banke imaju višak novca-koji moraju negdje da ulažu. Zgodan materijal, odnosno hartija koja može da se kupi su – obveznice jer su, ponavljam, najsigurnije moguće hartije od vrijednosti iza kojih stoji država.
ANALITIKA: Pošto banke ulažu na desetine miliona eura u državne obveznice i zapise, da li to znači da manjak novca za kreditiranje privrede?
ZAIMOVIĆ: Ne. Odgovorno tvrdim da kupovina državnih hartija ne smanjujeraspoloživa bankarka sredstva za privredu. Sve banke imaju dovoljno sredstava i za kupovinu obveznica i za kreditiranje privrede. U pitanju su potpuno različita sredstva jer banke, u zavisnosti od portfolija sredstava, ne mogu sav raspoloživi novac da plasiraju preko kreditnih linija.
ANALITIKA: Kako onda objašnjavate činjenicu da u bankama ima rekordni nivo štednje a pad kreditne aktivnosti od nekoliko procenata?
ZAIMOVIĆ: Odmah da razjasnim: rekordni nivo depozita nije u direktnoj korelaciji sa kreditima. Depoziti rastu, i to može da se istakne kao dobar pokazatelj bankarskog sektora. Dakle, jača povjerenje u banke i povećava se likvidnost banaka. Rast depozita jača banke, ali ih stavlja na svojevrstan test. Naime, banke moraju da nađu način kako da novac iz depozita plasiraju-jer ako to ne učine, po prirodi posla plaćaju kamate na depozite pa će poslovati negativno. Zašto banke ne pojačavaju kreditnu aktivnost? Ima nekoliko razloga. Jedan od glavnih razloga je nedostatak kvalitetnih projekata za finansiranje. Iako su se makroekenomski parametri poboljšali, to ne prati rast privredne aktivnosti. Druga stvar što ograničava kreditnu aktivnost je visok nivo loših kredita iz prethodnog perioda, što treba da riješi Podgorički model. Loši krediti ograničavaju značajno kreditnu aktivnost banaka jer im se smanjuje potencijal kroz adekvatnost kapitala.
ANALITIKA: Na crnogorskom finansijskom tržištu posluje 12 banaka, a najavljeno je otvaranje turske Žirat banke. Da li je to mnogo banaka za malo crnogorsko tržište?
ZAIMOVIĆ: S obzirom na potencijale i stanje tržišta, mogao bi da se donese takav zaključak. Ali, kada pogledamo finansijske rezultate banaka za prošlu godinu-po kojima one posluju pozitivno, izvodi se zaključak da ima potencijala za još jednu banku, naročito ako će ona kroz set svojih proizvoda da poboljša kreditnu aktivnost i da pokrije dio tržišta gdje ima prostora. U svakom slučaju, treba podržati otvaranje novih banaka, jer će se povećati konkurencija a to će dati bolji efekat za korisnike kredita. U konkretnom slučaju, posebno je dobro to što turska državna banka želi da uđe na naše trožište. Pošto su u Crnoj Gori očekuje realizacija nekoliko projekata čija je pojedinačna vrijednost veća od 250 miliona eura, logično je da neka jaka banka dođe na naše tržište i podrže te projekte. Dolazak turske Žirat banke je dobar signal drugim investitorima, dok je Lovćen banka mahom domaći investitori udruženi sa njemačkim fondom. Da rezimiram, za čitav bankarski sektor bio bi dobar dolazak neke velike banke.
ANALITIKA: Da li je situacija u bankarskom sektoru do kraja konsolidovana?
ZAIMOVIĆ: Mislim da nije do kraja konsolidovana, iako je generalno situacija na ovom polju dosta dobra. Postoje banke čija opcija nije dugoročan opstanak na crnogorskom tržištu i one traže potencijalne partnere za prodaju i izlazak sa ovog tržišta…
ANALITIKA: Pretpostavljam da je u pitanju Hipo alpe adria banka?
ZAIMOVIĆ: Tako je. U pitanju je javni podatak da oni žele da prodaju svoju podružnice na ovim prostorima. Prodajom te banke otvara se prostor, jer postoje nagovještaji da oni traže novog partnera.
ANALITIKA: Hipotekarna banka je prepoznata na crnogorskom tržištu kao lider u tehnološkim inovacijama. Koje nove usluge ćete ponuditi crnogorskim građanima?
ZAIMOVIĆ: Ono po čemu smo bili prepoznati je bilo poboljšanje proizvoda za stanovništvo, naročito u dijelu kartičnog poslovanja i uvođenje evropskih standarda. Podsjetiću, u saradnji sa Telekomom prvi smo predstavili beskontaktnu karticu koja je pokazala odlične rezultate. Trenutno pripremamo nastavak te kampanje kroz lansiranje „stiker“ kartice. To je proizvod koji omogućava da kroz jednu elektronsku naljepnicu na novčaniku, mobilnom telefonu, ključevima i slično moći da vršite sva plaćanja. Bićemo sponzori i na Exit festivalu, a na jesen krećemo u promociju tih novih proizvoda.
ANALITIKA: U Evropi se trenutno radi na o uvođenju dodatnog poreza na neke finansijske transakcije. Šta mislite o uvođenju takve prakse u Cnoj Gori?
ZAIMOVIĆ: Mislim da bi to bio korak nazad. U Crnoj Gori je postojala takva ideja prije godinu dana, prije svega, podstaknuta željom da se povećaju fiskalni prihodi i da se budžet popuni. Od te ideje se privremeno odustalo. Uvođenje novih nameta značilo bi dodatno opterećenje za banke, što bi dovelo do povećanja troškova. Vjerovatno ne bi bilo manje kredita, ali bi oni bili skuplji. Podsjetiću, nakon intervencije Centralne banke, od prije godinu i po kamatne stope u Crnoj Gori su počele da se snižavaju i taj trend se nastavio kada su banke počele same da spuštaju kamate. Uvođenje tog poreza bi povećalo bankarske troškove i trend pada kamata bi bio zaustavljen.
ANALITIKA: Da li planirate otvaranje novih filijala?
ZAIMOVIĆ: U cilju poboljšanja ponude građanima, otvaramo dvije nove filijale. Jednu u Porto Montenegru sa odgovarajućim proizvodima za tu vrstu poslovne klijentele, dok do 1.jula otvaramo novu ekskluzivnu filijalu u Podgorici u zgradi Normal kompanija. Filijala će imati 400 kvadrata i radiće 24 časa dnevno i omogućavaće klijentima da nakon standardnog radnog vremena sve transakcije obavljaju normalno.
izvor: portalanalitika.me
