Uprkos tome što imovinsko stanje domaćinstava u centralnoj i istočnoj Evropi (CIE) u pogledu bruto društvenog proizvoda (BDP) bilježi značajna poboljšanja, ono i dalje predstavlja jednu četvrtinu prosjeka većine razvijenih zemalja, što pokazuje da postoji značajan prostor za dodatno približavanje.
Kada govorimo o imovini, određena pomjeranja ka institucionalizovanim sredstvima će se nastaviti i u narednim godinama, ali će gotovina i depoziti ostati dominantni. Kada su u pitanju kreditne obaveze, stambeni krediti će premašiti potrošačke, osim u Rusiji i Turskoj. Sveukupno gledajući, banke će nastaviti da budu ključni finansijski posrednici u regionu CIE, sa dodatnom mogućnošću da pospješe svoju ulogu finansijskih savjetnika kada su u pitanju domaćinstva.
Neto imovinsko stanje domaćinstava u zemljama CIE se više nego udvostručilo u poređenju sa 2004. godinom i u 2013. godini se približilo iznosu od 780 milijardi eura. Bez obzira na to što, u pogledu BDP-a, ono i dalje predstavlja otprilike jednu četvrtinu prosjeka većine razvijenih zemalja, postoji značajan prostor za približavanje Zapadnoj Evropi. Ovo su samo neki od glavnih zaključaka novog istraživanja koje je objavilo Odjeljenje za strateške analize u CIE u okviru UniCredita. Međutim, globalna finansijska kriza u periodu od 2008. do 2009. godine, i u manjoj mjeri suverena dužnička kriza u Evropi tokom 2011, prouzrokovale su privremeni pad imovinskog stanja i to uglavnom zbog gubitaka na tržištima kapitala i promjene u strukturi finansijske imovine. Poređenja radi, neto finansijska imovina domaćinstava u Austriji, Njemačkoj i Italiji, iznosila je 6.800 milijardi eura u 2013. godini.
[widgets_on_pages id=”Baner”]
Uopšteno gledajući, finansijski jaz između zemalja Centralne i Istočne Evrope i razvijenijih tržišta je uočljiviji na strani imovine, nego na strani obaveza. “Ukoliko gledamo unaprijed, možemo da zaključimo da će se usklađivanje neto imovinskog stanja domaćinstava u CIE prema standardima Zapadne Evrope postepeno nastaviti, i da će uglavnom biti pokretano štednjom i investicijama”, izjavio je Đani Franko Papa, direktor Divizije za Centralnu i Istočnu Evropu u okviru UniCredita.
Ukoliko se osvrnemo na sastav finansijske imovine, ‘novčana sredstva’, koja podrazumijevaju novac i depozite u bankama, i dalje predstavljaju njen veći dio. Jedna od posljedica globalne finansijske krize je i ta što su domaćinstva u CIE prebacila značajan dio svog kapitala u novčana sredstva. Nakon toga, ona su počela postepeno da se vraćaju ka institucionalizovanim sredstvima kao što su uzajamni i penzioni fondovi, pokazujući na taj način dugoročnu orijentaciju i povjerenje u rast. “Umjereni pomak ka institucionalizovanim sredstvima će se nastaviti i u narednim godinama”, istakla je Karmelina Karluco, zamjenica direktora Odeljenja strateških analiza za CIE u okviru UniCredita. “Bez obzira na to ‘novčana sredstva’ će i dalje biti dominantna vrsta imovine, dok će određene razlike postojati od zemlje do zemlje.” U tom smislu, podstiče se jačanje lokalnih tržišta kapitala, s obzirom na to da će to omogućiti domaćinstvima da diversifikovano alociraju svoj portfolio, a bankama, s druge strane, da optimizuju svoje domaće izvore finansiranja.
Stambeni krediti premašuju potrošačke kredite
“Kada govorimo o obavezama domaćinstva, bez obzira na razlike od zemlje do zemlje, stambeni krediti su tokom posljednjih godina rasli brže od potrošačkih”, rekao je Đani Franko Papa, dodajući da “očekujemo da se ovakav trend nastavi, iako će domaćinstva i dalje nastojati da prilagode svoj nivo duga u pojedinim zemljama u CIE”. U periodu od 2004. do 2008. godine, stambeni krediti su rasli za ukupnu godišnju stopu od 37,8 procenata, dok je u periodu od 2008. do 2013. godine ta stopa iznosila 8,2 procenta. Ukupna godišnja stopa rasta kada su u pitanju potrošački krediti u poređenju sa navedenim periodom je iznosila 31,6 procenata, odnosno 0,8 procenata. Zaključno sa prošlom godinom, stambeni krediti su činili 57 procenata ukupnih finansijskih obaveza domaćinstava u zemljama CIE.
Sveukupno gledajući, ukupne finansijske obaveze su dostigle 21 procenat regionalnog BDP-a u Centralnoj i Istočnoj Evropi u 2013. godini, dok je ovaj procenat u Austriji, Njemačkoj i Italiji iznosio 59 procenata. Nasuprot tome, finansijska imovina je dostigla 48 procenata regionalnog BDP-a u CIE, dok je u Austriji, Njemačkoj i Italiji taj procenat iznosio 207.
Banke i dalje ostaju važni finansijski posrednici
Po svemu sudeći, domaćinstva nastavljaju da se i dalje oslanjaju na tradicionalne bankarske proizvode. Iz tog razloga, banke će nastaviti da budu ključni finansijski posrednici u Centralnoj i Istočnoj Evropi. “Zapravo, postoji dovoljno prostora da banke povećaju svoju ulogu finansijskih savjetnika za domaćinstva u CIE”, rezimirala je Karmelina Karluco. Ona je dodala, “da će to omogućiti domaćinstvima da pronađu pravi balans između finansijskih investicija i duga.”
