Podgorički pristup kao način rješavanja loših kredita NPL trebalo bi da dobrovoljnim restrukturiranjem doprinese ozdravljenju bankarskog sistema i preduzeća koja će, na taj način, smanjiti balast međusobnih dugovanja, ocijenjeno je na konferenciji organizovanoj u Podgorici.
Ministar finansija, Radoje Žugić, kazao je da projekat Podgoričkog pristupa implicira dobrovoljno restrukturiranje loših kredita banaka zasnovano na mjerama podsticaja za banke i kompanije da usklade poslovanje sa postkriznim ekonomskim uslovima njihovih dužnika, odnosno klijenata.
“Projekat bi trebalo da kroz neophodno unaprijeđenje kvaliteta kreditnih portfolija omogući revitalizaciju bankarskog kreditiranja produktivnih sektora crnogorske ekonomije”, rekao je Žugić na konferenciji pod nazivom Predstavljanje Podgoričkog pristupa – Uslovi za uspjeh, prenosi Mina-business.
Okvir za Podgorički pristup za oporavak i razrješenje loših zajmova na dobrovoljnoj bazi, kreiran je uz pomoć Bečkog centra Svjetske banke SB za savjetodavne usluge finansijskom sektoru FinSAC.
[widgets_on_pages id=”Baner”]
“Takav pristup je neophodan kako bi privreda mogla da razvije ekonomski i društveni potencijal, a banke da povrate sklonost kreditiranju bez straha od preuzimanja dodatnih rizika kroz njihove naslijeđene kreditne portfolije”, ocijenio je Žugić.
On je podsjetio da je u periodu ekspanzije nivo NPL-a u ukupnim kreditima banaka bio 3,16 odsto, da bi rasli sa rekordom od 26 odsto u 2011. godini. Sada je taj nivo 16,38 odsto.
“Tim pristupom će se ostvariti benefiti za banke, koje će kroz ovaj proces imati više zdravih klijenata, a Centralna banka CBCG održiviji bankarski sistem. Za privredu to znači da će se smanjiti balast velikih međusobnih dugovanja i imati podsticaj za ukupan ekonomski rast”, rekao je Žugić.
On je dodao da to za državu znači punjenje budžeta i veći stepen fiskalne održivosti.
“Predviđeno je da povjerilac koji zaključi ugovor sa dužnikom o finansijskom restrukturiranju, kojim se vrši otkup dužnikovih potraživanja, na transakcije njihove prodaje neće plaćati porez na dodatu vrijednost PDV”, precizirao je Žugić.
Guverner CBCG, Milojica Dakić, saopštio je da nelikvidnost predstavljala ključnu ranjivost crnogorske ekonomije, kao i da je visoko učešće nekvalitetnih kredita u ukupnim i dalje akutan problem.
“Pripremljen je Nacrt zakona o dobrovoljnom finansijskom restrukturiranju. Zakonom je kreiran stiumulativni i normativni okvir, koji podržava i podstiče realno restrukturiranje u vansudskom postupku čije je poslovanje održivo, a koji zbog nedostatka likvidnih sredstava kasne u izmirivanju dospjelih obaveza”, objasnio je Dakić.
Zakon počiva na principu dobrovoljnosti učesnika u restrukturiranju uz ostvarivanje prava na određene podsticaje za povjerioce i dužnike.
“Finansijsko restrukturiranje podrazumijeva ponovno uređenje dužničko-povjerilačkih odnosa između dužnika, preduzeća i preduzetnika, odnosno građanina korisnika hipotekarnog kredita i povjerioca, od kojih makar jedan mora biti finansijska institucija osnovana u skladu sa Zakonom o bankama”, precizirao je Dakić.
Viceguverner za finansijsku stabilnost i platni sistem u CBCG, Nikola Fabris, rekao je da taj projekat nije jedinstven i da je sličan londonskom i istanbulskom pristupu.
“Ipak Podgorički pristup je modifikovan kako bi bio bolji za crnogorske posebnosti i okolnosti. Na njemu je angažovan veliki broj eksperata iz SB, CBCG i Ministarstva finansija”, rekao je Fabris.
On je dodao da se nada da će Prijedlog zakona o dobrovoljnom finansijskom restruktiruranju brzo ući u skupštinsku proceduru i da će biti usvojen prije ljeta.
“Pripremili smo novo zakonodavstvo, izmijenili i dopunili odluku o adekvatnosti kapitala, neki poreski zakoni su izmijenjeni, a nadamo se da ove mjere mogu doprinijeti smanjenju nekvalitetnih kredita u bankarskom sistemu, što će biti izazov za sve”, dodao je Fabris.
Generalni direktor Direktorata za finansijski sistem i unaprijeđenje poslovnog ambijenta, Bojana Bošković, rekla je da se predloženi zakon zasniva na konceptu dobrovoljnosti učesnika, sa ciljem postizanja rješenja na obostrano zadovoljstvo.
“Nacrtom zakona predviđeni su podsticaji za finansijsko restrukturiranje, poreski podsticaji za povjerioce i dužnike i podsticaji za banke”, rekla je Bošković.
Postupak se, kako je objasnila, pokreće pred Centrom za posredovanje, koji predstavlja najoptimalnije rješenje u pogledu posrednika koji treba da omogući vansudsko restrukturiranje.
U okviru konferencije bi trebalo da se održe brojne prezentacije i stručni paneli u cilju razmatranja direktne i sistemske podrške neophodne za uspješnu realizaciju Okvira za Podgorički pristup.
