Pripremno ročište po tužbi En plus grupe Olega Deripaske protiv KAP-a odloženo je zbog nemogućnosti pribavljanja stečajnih spisa. Iz En plus grupe zahtijevaju ponovno raspisivanje oglasa za prodaju KAP-a i da Privredni sud odredi privremenu mjeru zabrane prodaje fabrike, pišu Dnevne novine.
Bivši vlasnik KAP-a EN plus grupa tužila je tu kompaniju i njenog stečajnog upravnika Veselina Perišića, a tužbenim zahtjevom traži da Privredni sud odredi privremenu mjeru zabrane prodaje fabrike dok se otklone nepravilnosti iz stečajnog postupka.
Advokat En plus grupe Pavle Tripković kazao je da je predmet tužbe da se utvrdi da stečajni upravnik nema pravo da prodaje imovinu KAP-a na započeti način.
[widgets_on_pages id=”Baner”]
“Glavni grad Podgorica je izvršio prenamjenu imovine KAP-a tako što je umjesto industrijske zone ona proglašena za biznis zonu, što je od velikog značaja na tržišnu cijenu imovine. Iz obrazloženja ove odluke se vidi da je njena svrha da se donesu podsticajne mjere za investitore, pa bi bilo korisno da se raspiše ponovni oglas u cilju postizanja boljeg interesovanja potencijalnig kupaca i ostvarivanja više prodajne cijene”, rekao je Tripković.
On je istakao da je, u skladu sa uslovima oglasa, kupac bio dužan da u roku od 10 dana zaključi ugovor o pradaji sa stečajnim upravnikom.
Stečajni upravnik KAP-a i drugotuženi Veselin Perišić tvrdi da je nakon donošenja rješenja 0 proglašenju bankrotstva KAP-a, u skladu sa Zakonom 0 stečaju, pristupio prodaji imovine.
“Ovdje se vrši samo prodaja imovine, pa odluka o proglašenju imovine KAP-a biznis zonom ne može uticati na cijenu. Tri ključne stvari od kojih zavisi stepen interesovanja za KAP su cijena električne energije, stanje proizvodnih postrojenja i opreme i nedostatak prerađivačkih kapaciteta. Ponavljanjem oglasa bi nastao rizik da se na njega ne prijavi nijedan ponuđač”, ocijenio je Perišić.
On je ukazao na to da je u pregovorima sa Glavnim gradom izvršeno razgraničenje zemljišta, te da će KAP dobiti svojinu nad zemljištem koje je predmet privatizacije.
“Ne treba sumnjati u razloge zbog kojih nije došlo do zaključenja ugovora. Osim za 20.000 kvadratnih metara, KAP nije imao regulisano vlasništvo nad zemljištem, već status korisnika” rekao je Perišić.