Vlada je s današnje sjednice uputila u Sabor prijedlog zakona o kamatama, kojim bi se propisala maksimalna dopuštena stopa ugovornih kamata u ugovorima između preduzetnika od 12,35 posto, a kod građana 11,35 posto.
Ministar finansija Slavko Linić istakao je da je to znatno manje od dosadašnjih gotovo 18 posto, koliko je bilo moguće obračunavati prema Zakonu o obaveznim odnosima.
Dodaje da Vladinim prijedlogom nisu zadovoljni bankari, jer bi maksimalna dopuštena kamatna stopa po prekoračenju na tekućim računima bila 10,35 posto, a bila je 11 posto. No Vladi je, kaže Linić, prva briga zaštita građana.
Što se tiče najviše dopuštene stope zateznih kamata, predlaže se jedinstvena osnovica, odnosno referentna stopa te se u preduzetničkim odnosima na tu osnovicu dodaje 8 posto, a u ostalim odnosima 7 posto.
[widgets_on_pages id=”Baner”]
Time je zatezna kamatna stopa u preduzetničkim odnosima ujednačena s izračunom u Zakonu o finansijskom poslovanju i predstečajnim nagodbama (ZFPPN) te u današnjim uslovima iznosi 12,35 posto. Prema Zakonu o obaveznim odnosima zatezna kamatna stopa je bila 15 posto.
Preduzetnici, prema Vladinu predlogu, između sebe mogu ugovoriti i drugačiju stopu zateznih kamata, ali ne višu od stope zakonskih zateznih kamata uvećanu za polovinu te stope. U ostalim ugovornim odnosima, stopa zateznih kamata iznosit će 11,35 posto dok je prema Zakonu o obaveznim odnosima iznosila 12 posto.
Ministar Linić kaže kako se razmišlja o tome da se u konačnom prijedlogu zakona predloži da se kod načina obračuna zateznih kamata najprije zatvara glavnicu duga a tek onda kamate, nezavisno radi li se o kreditu, poreskim potraživanjima ili kućnim režijama.
Primijećeno je, kaže Linić, da se prilikom razduživanja građana i privrede, najveći iznosi odnose na kamate, a ne glavnice, a to znači da se od građana i privrednika stvaraju dužnički robovi i vječiti dužnici.
