Za ruske turiste je ponuda u Hrvatskoj za 12 odsto skuplja nego u Španiji, a za 18 odsto viša nego u Grčkoj, piše „Večernji list“.
Nakon 50.000 ruskih turista izgubljenih lani zbog viza, hrvatski turizam bi u 2014. mogao da istrpi nove udarce iz Rusije. Trenutna potražnja za ljetovanjem u Hrvatskoj na tamošnjem turističkom tržištu zaostaje do 30 odsto i jadranski domaćini praktčno samo uz dosta sreće mogu da računaju na prošlogodišnjih 158.000 Rusa, navodi „Večernji list“.
Zasad je realniji scenario s desetak hiljada manje gostiju s ruskim pasošem, no sve karte još nisu na stolu. Valja pričekati i kakvi će biti efekti dodatnih promotivnih mjera Hrvatske turističke zajednice, koje je inicirao ministar Darko Lorencin.
„Rusi čine 1,5 odsto našeg tržišta, poznati su kao dobri potrošači i preduzimamo sve kako bismo zaustavili pad. No, rezultat uveliko zavisi od privredne situacije u zemlji iz koje stižu gosti. Recimo, lani je odlično privredno stanje u Velikoj Britaniji ili Poljskoj donijelo dvocifrene poraste iz tih zemalja. Slabljenje rublje svakako će negativno uticati na planove ruskih turista, pa će i postizanje dobrih rezultata na ruskom tržištu ove godine biti dodatno otežano“, kaže ministar Lorencin, koji napominje da su vijesti sa 20-ak drugih tržišta vrlo optimistične.
[widgets_on_pages id=”Baner”]
Sve će to, naravno, vrijediti ako kriza između Rusije i Ukrajine dodatno ne eskalira. Dogodi li se to, putovanja, posebno prema Evropi, iz tog dijela svijeta mogla bi pasti na simbolične brojke.
No, prema sadašnjem stanju, Ukrajinaca bi, za razliku od Rusa, ove sezone moglo biti čak i više nego lani. Buking je trenutno bolji pa bi Jadran mogao da ugosti i 15.000 ukrajinskih gostiju više od lanjskih 69.000. Očekuje se, naime, da hrvatsku obalu odaberu i neki koji su imali običaj da ljetuju na Krimu. Tamo se, naime, hoteli za ljetnu sezonu masovno neće otvarati, a godišnje su znali da ugoste po četiri miliona Ukrajinaca.
„Svakako računamo sa 20, pa čak i 30 odsto više ukrajinskih gostiju“, potvrđuje Mladen Falkoni, direktor predstavništva HTZ-a u Moskvi, koji pokriva i Ukrajinu.
„Što se Rusa tiče, puno toga zavisi od političke situacije i razvoja odnosa s Evropskom unijom. Same vize, zbog kojih smo lani pretrpjeli velike minuse, i dalje ne doprinose popularnosti neke zemlje, ali više nisu u fokusu. Kao najveći problem sada se nameću cijene u Hrvatskoj. Zemlja koja je donedavno bilježila privredni rast u rangu s Kinom ili Turskom sad se suočava sa stopom od minus jedan odsto, vrijednost rublje u samo četiri mjeseca pala je, pak, čak 26 odsto i Rusima je sve poskupjelo. Osjećaju to, naravno, i druge turističke zemlje, ali srednjem sloju Rusa Hrvatska je sada – preskupa. Ako nam i dolaze, iluzija je da nam dolaze bogataši, njima nemamo šta da ponudimo“, kaže Falkoni.
Poređenja cijena s konkurentskim zemljama pokazala su, inače, da su za ruskog gosta hotelski smještaj, restorani, kafići, trgovine… u Hrvatskoj skuplji čak deset do 12 odsto nego, recimo, u Španiji. Što je još gore za hrvatski turistički imidž, ta zemlja se pokazala oko pet odsto skupljom čak i od Italije. Ne začuđuje stoga što se Grčka, čija je ponuda 18 odsto jeftinija od hrvatske, prodaje vrlo dobro.
Uskrs je jadranskim domaćinima donio oko 200.000 noćenja. Tokom aprila turista bi trebalo biti oko 490.000, a noćenja oko 1,3 miliona, odnosno od 7 do 9 odsto više nego u aprilu prošle godine.
