Zemlje Višegradske grupe (Češka, Mađarska, Poljska i Slovačka) pristupile su Evropskoj uniji 2004. kao zemlje s prilično slabim privredama, ali s velikim potencijalom rasta. U zemljama Višegradske grupe, koje zajedno imaju više od 64 miliona stanovnika, živi 13% ukupnog stanovništva grupe EU28, a njihova ekonomska proizvodnja istovremeno je činila tek oko 3,7% ukupne ekonomske proizvodnje EU28.
„Deset godina nakon pristupanja Evropskoj uniji članice grupe V4 ostvarile su primjetan društveni i privredni napredak. Članstvo u EU podiglo je kako njihovu privrednu moć, tako i njihov značaj. Njihov ukupan BDP porastao je za polovinu tokom protekle decenije i dosegao 5,4% ukupnog BDP-a zemalja EU28. Njihova važnost najočiglednija je na području spoljne trgovine, budući da su zemlje članice grupe V4 postale četvrti najveći izvoznik u EU. Ove zemlje takođe su zabilježile znatnu konvergenciju prihoda. BDP po stanovniku mjeren standardima kupovne moći porastao je u zemljama članicama grupe V4 s 49% prosjeka EU15 u 2003. na 65% prosjeka EU15 u 2013. Tako se prihodovni jaz između zemalja grupe V4 i starih članica EU smanjio za trećinu“, objašnjava Juraj Kotian, vođa odjeljenja makroistraživanja i istraživanja fiksnih prihoda za srednju i istočnu Evropu u Erste grupi.
[widgets_on_pages id=”Baner”]
Članstvo u EU podiglo prosječni godišnji rast zemalja V4 za oko jedan procentni poen
Kako bi najlakše izmjerili ukupan efekat članstva u Evropskoj uniji na zemlje Višegradske grupe, Ersteovi analitičari sastavili su protivčinjeničnu analizu zasnovanu na podacima za četiri evropske zemlje koje su u periodu od jedne decenije ostvarile rast sličan rastu članica grupe V4 (za Austriju u razdoblju 1965-1975, Norvešku 1969-1979, Portugaliju 1967-1977. i Španiju 1967-1977), ali se još čitavu deceniju nakon toga nijesu pridružile Evropskoj uniji. „Na osnovu ovog upoređivanja, procijenili smo da je članstvo u Evropskoj uniji podiglo prosječan godišnji rast u zemljama grupe V4 za oko jedan procentni poen godišnje u protekloj deceniji“, objašnjava Juraj Kotian.
Međutim, napredak se proteže i mnogo dalje od osnovnih pokazatelja kao što je rast BDP-a po stanovniku. Indeks kvaliteta života, pokazatelj koji mjeri ne samo materijalno bogatstvo, već i druge varijable kao što je očekivana životna dob, procenat učenika koji odustaju od školovanja u ranoj dobi, nejednakost prihoda, razlika u prihodima između muškaraca i žena, stopa samoubistava itd.) pokazuje da su tri od četiri zemlje grupe V4 napredovale na skali zemalja poređanih prema kvalitetu života. Češka je, na primjer, zauzela više mjesto od Italije i Velike Britanije. Slovačka, Češka i Poljska nalaze se među prvih pet zemalja po boljim rezultatima u protekloj deceniji, dok je Mađarska zemlja s drugim najvećim pogoršanjem rezultata, odmah nakon Grčke.
Konvergenciju prihoda neizbježno je pratila i konvergencija cijena. Ukupan nivo cijena u zemljama grupe V4 porastao je s 46% prosjeka grupe EU15 u 2003. na 56% prosjeka EU15 u 2012. Cjenovni jaz smanjio se za petinu. Nivo cijena u grupi EU15 dostigle su ili skoro dostigle cijene komunikacionih usluga sa 102%, cijene odjeće i obuće sa 89%, kao i cijene električne energije i gasa sa 80% (podaci za 2012). Cjenovni jaz i dalje je najveći na području usluga koje reguliše država, kao što su zdravstvo i obrazovanje, što je posljedica izostanka liberalizacije tržišta i vladinih odluka da mnoge usluge nastave pružati besplatno ili prema vrlo niskim cijenama, iako po cijenu kvaliteta.
Od proširenja EU koristi imaju i nove i stare članice EU zahvaljujući evropskim fondovima i liberalizaciji trgovine; regija V4 postala je četvrti najveći izvoznik u grupi EU28
Članstvo u Evropskoj uniji otvorilo je zemljama članicama Višegradske grupe nove prilike, budući da im se otvorio pristup jedinstvenom tržištu s preko 500 miliona potrošača. Zahvaljujući tome u svim zemljama grupe V4 zabilježena je sjajna izvozna dinamika. Izvoz se pokazao kao jedna od glavnih prednosti ovog regiona, budući da se tri od četiri zemlje grupe V4 (Slovačka, Mađarska i Češka) nalaze među pet najotvorenijih ekonomija Evropske unije. Zemlje grupe V4 dobrano su nadmašile stare članice EU kad je riječ o rastu izvoza. Izvoz zemalja grupe V4 rastao je trostruko brže od izvoza starih članica iz grupe EU15. Regija V4 četvrti je prema veličini izvoznik u grupi EU28 (2003. držala je šesti položaj), što je svrstava rame uz rame s najvećim evropskim izvoznicima. Zemlje grupe V4 istovremeno su uspješne i na spoljnim tržištima: njihov izvoz u zemlje koje nisu članice EU28 učetvorostručio se od 2003.
S druge strane, proširenje EU otvorilo je zapadnoevropskim kompanijama jedinstvenu priliku za izgradnju novih ili proširenje postojećih proizvodnih kapaciteta u zemljama grupe V4, što ih je učinilo konkurentnijim kako na unutrašnjem tržištu EU, tako i na spoljnom tržištu. Najsnažnija izvozno orijentisana industrija u zemljama grupe V4 postala je automobilska industrija. Zemlje grupe V4 svojim rezultatima kontinuirano nadmašuju stare zemlje članice kad je riječ o proizvodnji automobila, a zemlje članice grupe V4 postale su najveći proizvođač automobila u EU nakon Njemačke.
Austrijska privreda takođe je imala koristi od pristupanja zemalja grupe V4 Evropskoj uniji. Učešće izvoza u zemlje grupe V4 u ukupnom austrijskom izvozu poraslo je s 8,9% u 2003. (godini prije njihovog pristupanja) na 12,4% u 2012. Najveći rast u svojstvu austrijske izvozne destinacije zabilježila je Slovačka (djelimično i pod uticajem uvođenja eura 2009), pa je učešće izvoza u Slovačku u ukupnom izvozu Austrije poraslo s 1,3% u 2003. na 3,5% u 2012. Mađarska je jedina zemlja članica grupe V4 koja je ponešto izgubila na važnosti kao uvoznik austrijskih dobara i usluga (učešće Mađarske u ukupnom izvozu Austrije opalo je s 3,6% na 2,9%). Ovaj negativni trend djelimično se može objasniti padom mađarske forinte u odnosu na euro proteklih godina. Budući da je izvoz važna komponenta austrijske privrede, pomenuto proširenje austrijskog izvoznog tržišta, koje se ubrzalo ulaskom zemalja grupe V4 u Evropsku uniju, imalo je podsticajan učinak na austrijsku ekonomiju.
Uz liberalizaciju trgovine, najvažniju ulogu u napretku zemalja grupe V4 odigrali su evropski fondovi, omogućivši projekte kojima je unaprijeđeno infrastrukturno okruženje i znatno poduprijevši razvoj malog i srednjeg preduzetništva. U Kohezionoj politici za period 2014-2020. u budžetskoj raspodjeli za zemlje grupe V4 predviđeno je daljnjih 135,4 milijardi eura.
Zadaci zemalja grupe V4 unutar EU u sljedećoj deceniji
Iako su se sve zemlje članice grupe V4 obavezale na uvođenje eura, dosad se samo Slovačka pridružila Eurozoni. Za ostale članice to još nije previše aktuelna tema, pa se očekuje da će euro najvjerovatnije usvojiti tek krajem ove decenije kad u potpunosti udovolje mastrihtskim kriterijima (i Fiskalnom paktu) i kad se bude više znalo o novom obliku Eurozone. Dugoročne koristi od otvorenosti ekonomija zemalja grupe V4 i njihove izvozne orijentisanosti na Eurozonu biće činioci koji će odigrati snažnu ulogu u usvajanju eura. Ulazak u Eurozonu i pridruživanje Evropskom mehanizmu za stabilnost (ESM) u sljedećoj deceniji će ostati otvorena pitanja za ostale tri zemlje Višegradske grupe. Oba pitanja od velike su važnosti za ovaj region zbog prisutnosti finansijskih institucija koje posluju i u drugih zemljama. Odlučiti se za pasivan ili čak protivan stav bilo bi kontraproduktivno.
U demografskom smislu, regija srednje i istočne Evrope slijedi opšte evropske trendove, koji se sastoje od niskih stopa nataliteta i sve više životne dobi stanovništva. To će u budućnosti značiti da će sve manje ljudi ulaziti na tržište rada, usljed čega Ersteovi analitičari očekuju da će važnost useljavanja u zemljama grupe V4 prije ili kasnije porasti.
„S obzirom na stalan pad broja stanovnika, sposobnost privlačenja i integracije migranata pokazaće se ključnom za zemlje grupe V4. To je posebno važno kad je riječ o broju radno sposobnih stanovnika. Ukoliko se zemlje grupe V4 pokažu nespremnim na preduzimanje značajnih napora kako bi u srednjoročnom periodu privukle kvalifikovanu radnu snagu iz inostranstva, može se predvidjeti da će se suočiti s nedostatkom radne snage koji će imati znatan negativni uticaj na potencijal rasta BDP-a u čitavom regionu,“, objašnjava Rainer Münz, vođa Naučno-istraživačkog centra Erste grupe.
Evo šta analitičari Erste grupe kažu o lokalnim ekonomijama:
- “Nezdrav duh u zdravom tijelu” najbolji je opis češke ekonomije. Ova slabost vezuje se za domaću potražnju, opšti pesimizam i prevelika fiskalna ograničenja. Prema Gallupovoj anketi iz 2012. Česi su bili druga najpesimističnija nacija svijeta. Prvi su bili Grci. Temeljne razlike između Češke i Grčke toliko su očigledne da je „nezdrav duh“ jedino objašnjenje. „Kako bi otklonila ovo usko grlo, češka ekonomija mora smanjiti subjektivni nivo korupcije i poboljšati efikasnost svojih institucija. I jedno i drugo prioritet je nove vlade, zajedno s podsticanjem ulaganja. Dugoročni prioriteti moraju biti energetska diversifikacija i povećanje udjela tehničkih struka u ukupnom broju diplomanata kako bi u potpunosti iskoristila svoj industrijski potencijal“, preporučuje David Navratil, vođa sektora istraživanja u Českoj spořitelni.
- Intenzivnija spoljna trgovina pokazala se najvažnijom prednošću pristupanja Evropskoj uniji u slučaju Mađarske, čiji je ukupni prošlogodišnji izvoz porastao do rekordnih 81,8 milijardi eura, od čega je 77% otpadalo na Evropsku uniju. Ipak, jedan od najsnažnijih argumenata u prilog mađarskog članstva u Evropskoj uniji je snažan prilliv sredstava iz evropskih fondova (na koja je 2013. otpadalo 5,5% BDP-a, a desetogodišnji prosjek je 2,4%). Međutim, tu postoje i određeni negativni efekti, budući da se raspodjela EU sredstava nije pokazala ni efikasnom ni optimalnom. Osim toga, sredstva iz EU fondova pomogla su u prikrivanju strukturnih problema kao što su visoka javna potrošnja (50% BDP-a) i niska stopa zaposlenosti (53%). „Glavni izazov s kojim će se Mađarska suočiti u godinama koje dolaze biće kako učiniti znatna poboljšanja na ovim područjima kako bi podigla svoj trenutno niski rast od 0,8%“, komentariše Gergely Gabler, vođa sektora istraživanja fiksnih prihoda u Ersteovoj mađarskoj podružnici.
- Uz dobro poznate ekonomske koristi koji proizilaze iz dublje integracije, jedna od najpovoljnijih promjena za Poljsku bilo je otvaranje tržišta rada. Stopa nezaposlenosti primjetno je pala, a povećani novčani prilivi imali su pozitivan efekat na domaćinstva. Dodatno, rast javnih investicija prije Evropskog fudbalskog prvenstva 2012. vjerovatno ne bi bio toliko jak da nije bilo EU fondova, koji su Poljsku spasili od recesije u vrijeme kad se čitava Evropa borila s krizom. „Vjerujemo da su najveći izazovi koji čekaju Poljsku povećanje utroška na istraživanje i razvoj i preusmjeravanje ekonomije ka ekonomiji zasnovanoj na inovacijama“, kaže Katarzyna Rzentarzewska, analitičarka fiksnih prihoda iz Česke spořitelne.
- Dublja ekonomska integracija, posebno na spoljnotrgovinskom polju, predstavlja najveću korist od članstva u EU za Slovačku. Osim toga, kao jedina zemlja članica grupe V4 koja se pridružila Eurozoni, Slovačka se oslobodila kursnih fluktuacija i tako se izdigla iznad ostalih. Međutim, uvođenje eura donijelo je i određene troškove koji se nisu mogli predvidjeti. Fiksiranje stope konvergencije na vrlo visokom nivou obilo se Slovačkoj o glavu za vrijeme krize. Maloprodajne cijene i troškovi rada u Slovačkoj znatno su narasli u poređenju s drugim zemljama u okruženju, gdje je došlo do pada valute. Tako je tržište rada apsorbovalo glavninu udara krize, usljed čega je nezaposlenost porasla znatno više nego u susjednim zemljama. „Reforma javnih institucija i fleksibilizacija tržišta rada ostaju glavni izazovi s kojima će se Slovačka suočiti u budućnosti“, objašnjava Martin Balaz, analitičar fiksnih prihoda iz Slovenske sporiteľňe.
