Zbog niske inflacije, potrošači u eurozoni raduju se nižim cijenama, ali kompanije ne mogu planirati nova radna mjesta.
Prošla godina bila je povoljna za ekonomije većine zemalja eurozone. Međutim, veoma niska inflacija postaje najveći problem monetarne unije.
Evropska centralna banka (ECB) pažljivo nadgleda novonastalu situaciju. Ukoliko se trend pogorša, cijene roba i usluga u eurozoni će padati, a sa njima i profiti kompanija.
[widgets_on_pages id=”Baner”]
Iako su to dobre vijesti za potrošače, nisu za stotine hiljada nezaposlenih koji čekaju radna mjesta.
Statistika možda pokazuje znakove oporavka, ali slike sa ulica, poput onih u Španiji ranije ove sedmice, dokaz su da je veliki broj građana i dalje nezadovoljan.
Reforme i budžetski rezovi, poslali su veliki broj radnika na ulice. A tu je još deflacija kao potencijalni problem.
– Problem je što ekonomskim mjerama treba mnogo vremena da postignu stvarne efekte. Trenutno, vjerujem ako pažljivo pogledate sve pokazatelje inflacije, korektno bi bilo reći da nećemo upasti u deflaciju, ali ni da inflacija neće rasti – kaže Mike Gallagher, direktor agencije Idea Global.
Španija se nadala da će joj Evropska centralna banka pomoći. Međutim, direktor te banke zadržao je ključne kamatne stope na istom nivou i poručio da eurozona mora sama stati na noge, ali da su spremni pružiti ruku, ako zatreba.
– Upravno vijeće jednoglasno je u svojoj predanosti da upotrijebi sve legalne instrumente, uključujući i one nekonvencionalne, kako bi se što efikasnije nosili sa rizicima produženog perioda niske inflacije – izjavio je Mario Draghi, direktor ECB-a.
Pod nekonvencionalnim instrumentima podrazumijevaju se mjere kvantitativnog opuštanja, odnosno mjere stimulacije ekonomije, koja se postiže unaprijed određenim stepenom kupovine državnih vrijednosti, poput obveznica, bez obzira na njihove kamatne stope.
