Zagreb nema namjeru da odobri energetski kabl koji treba da poveže dvije jadranske obale, crnogorsku i italijansku, sve dok oni ne obilježe područja za eksploataciju nafte u tom pograničnom pojasu.
U čvoru se našao energetski kabl koji treba da poveže dvije jadranske obale, crnogorsku i italijansku, Jaz i Peskaru, ali je problem u tome što jedan njegov krak prolazi kroz hrvatsko podmorje.
Zagreb nema namjeru da odobri taj projekat sve dok oni ne obilježe područja za eksploataciju nafte, a taj posao mogao bi da potraje najmanje pet godina. Javni poziv za dodjelu koncesija za istraživanje ugljovodonika raspisan je prije četiri dana.
[widgets_on_pages id=”Baner”]
Podmorski kabl trebalo je da se gradi podmorjem Jadrana od Peskare do uvale Jaz kod Budve, da bi se potom podzemno „vezao“ do Blata u Lastvi Grbaljskoj, gde bi bila postavljena trafostanica.
Potom bi usijledili nadzemni vodovi, a dalekovod bi, preko Čeva, dijela nikšićke i šavničke opštine bio povezan sa Pljevljima. Projektom je planirano da koridor zaobiđe veća naselja.
“Naš stav je da svi projekti vezani za kabl budu završeni i stavljeni u funkciju do 2017. godine”, kaže ministar ekonomije dr Vladimir Kavarić.
Vlada očekuje da se italijanski partneri pridržavaju termina, a što se tiče saglasnosti od Hrvatske za određivanje trase kabla, sa formalno-pravnog aspekta, to je dio posla koji treba da obave Italijani, i to predstavlja njihovu ugovornu obavezu.
Crnogorski elektroprenosni sistem (CGES) podmorski kabl gradi sa italijanskom kompanijom Terna, a njihova obaveza je izgradnja trafostanice na italijanskoj obali i polaganje kabla do Crne Gore. Ukupna vrijdnost projekta je oko milijardu eura.
Crna Gora ne ulaže u sam kabl, već u infrastrukturu na svojoj teritoriji, a ima 20 odsto prenosnih kapaciteta kabla.
Realizacija projekta povezivanja elektronergetskih sistema Crne Gore i Italije na ovaj način biće podsticaj za ulaganja u obnovljive izvore energije u Crnoj Gori, ali i u regionu.