Koliko zarađuju hakeri?

Brojni sigurnosni istraživači pokušavaju da se ubace u hakerske grupe kako bi saznali više o načinima na koji djeluju, prodaju svoje usluge i sarađuju s drugim kriminalcima, odnosno kako bi saznali koliko hakeri zarađuju.

Neki su svoja iskustva podijelili s novinarima Business Insidera te, prema njima, hakerske grupe djeluju slično kao odlično organizovane mafijaške i kriminalne organizacije s vlastitim i ‘prilično zamršenim sustavom djelovanja’, a veličina njihovih operacija je nevjerovatna. Osim načina djelovanja ovih grupa, otkriveno je kako hakeri mjesečno mogu zarađivati i više od 80 hiljada dolara, odnosno skoro milion dolara godišnje.

Jedan od načina zarade jest prodaja malicioznih programa – kupovina i prodaja odvija se na posebnim forumima na koje je jako teško upasti, odnosno potrebno je dokazivanje i sticanje povjerenja pred kriminalcima. Na ovim forumima, jednako kao i u klasičnoj prodavnici, hakeri mogu programe prodavati direktno korisnicima ili ih mogu prodavati distributerima koji ih onda prodaju dalje po većoj cijeni. Posebno su popularni tzv. paketi za iskorištavanje propusta putem kojih se distribuiraju različiti maliciozni programi i koji su se pokazali veoma uspješnim u hakerskim napadima.

Sigurnosni stručnjaci hakerske su taktike prikazali na temelju poslovanja ruske hakerske grupe RIG koja ove pakete s malicioznim programima iznajmljuje na dnevnoj, nedeljnoj i mjesečnoj bazi, a cijene se kreću između 30 i 500 dolara. Iako se čini kako je 500 dolara puno novca, to u suštini nije velik trošak, komentisao je za BI sigurnosni istraživač Ziv Mador iz Trustwavea. ‘Menadžeri’ RIG-a ove programe takođe mogu prodavati ili direktno ili preprodavačima, a Mador tvrdi kako samo jedan ‘menadžer’ nedeljno može zaraditi 90 hiljada dolara iznajmljivanjem programa za 600 klijenata po prosječnoj cijeni od 150 dolara.

U nekim slučajevima prodavci programe daju besplatno, ali klijenti im onda moraju dati ‘određeni udio malware prometa’ tako da i oni mogu ubaciti svoje maliciozne programe na zaražene računare i iskoristiti ih za dalje operacije (krađa novca, podataka i slično). Još jedan od načina zarada hakera su tzv. otmice računara. Koliko su takve otmice opasne najbolje govori nekoliko primjera iz SAD-a u kojima su hakeri zarazili virusom i zaključali policijske računare, a oni su im za otključavanje računara i novi pristup podacima morali platiti otkupninu.

Novac se nekada uplaćuje na račune (npr. u švajcarskim bankama pa im istražitelji ne mogu ući u trag) ili se traže bitcoini, a prateći jedan račun na koji je uplaćivan novac od tih otmica, istražitelji Trustwavea saznali su kako je na taj račun u samo jedne nedelje uplaćeno čak 60 hiljada dolara. Od ostalih ‘usluga’ koje hakeri nude spominje se i ‘nadogradnja’ malwarea, odnosno hakeri dio postojećeg malwarea nadograde kako ih antivirusni programi ne bi mogli otkriti, a neki čak i nude u potpunosti personalizovane hakerske usluge čije usluge naplaćuju skoro 5,900 dolara mjesečno.

U Trustwaveu su izračunali koliko jedan haker, nakon kupovine takvog alata, može mjesečno zaraditi – očekivani broj korisnika koji dnevno klikne na link s malwareom iznosi oko 20 hiljada, pri čemu se s malwareom prosječno zarazi deset posto korisnika, od kojih će oko 0,5 posto njih platiti otkupninu za zaključani računar od 300 dolara. Mjesečna zarada tako iznosi oko 90 hiljada dolara, odnosno kada se umanji trošak od 5,900 dolara za kupovinu/unajmljivanje malwarea, oko 84,100 dolara.

Izvor: Zimo

Slični Članci