Pojedine grčke kompanije zainteresovane su za istraživanje ugljovodonika u Crnoj Gori, dok bi druge učestvovale u izradi projekta IAP, koji je povezan sa transatlantskim cjevovodom, saopštio je potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Grčke, Evangelos Venizelos.
“Tekuće reforme, koje se sprovode u kontekstu procesa pristupanja Crne Gore, pomoći će stvaranju ekonomskog ambijenta koji je predvidljiv, prijateljski i otvoren za strane investitore. Brzi i odlučni koraci naprijed samo će ubrzati proces pristupanja, ali i privući nove investicije u Crnu Goru”, rekao je Venizelos.
Grčka je, kako je podsjetio, jedan od najvažnijih trgovinskih partnera Crne Gore, sa kojom je, uprkos finansijskoj krizi, održala značajan obim bilateralne trgovine. On smatra i da postoji značajan potencijal za dalje unapređenje trgovinske razmjene između dvije države.
[widgets_on_pages id=”Baner”]
Dirketne investicije Grčke u Crnu Goru, od 142 miliona eura, skoncentrisane su, prema riječima Venizelosa, na oblast energije, upravljanja turističkim odmaralištima i eksploataciju mineralnih resursa.
“Interesuje nas i dalje jačanje grčkih investicija, jer Crnu Goru smatramo pouzdanim i obećavajućim ekonomskim partnerom”, naveo je Venizelos.
On je saopštio da je Grča u prethodnom periodu, posredstvom pravila fiskalnog prilagođavanja pokušala da odbrani, ne samo svoj prosperitet, već i ekonomsku sigurnost i stabilnost eurozone kao cjeline. Tokom posljednjih sedam godina, kriza je u Grčkoj uslovila akumulativnu recesiju od 25 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), dok je nezaposlenost mladih porasla na 60 odsto.
“Grčka je, međutim, već uspjela da prikaže primarni strukturni suficit od šest odsto BDP, kao i primarni nominalni suficit. Tokom ove godine očekuje se da će grčki fiskalni deficit pasti ispod evropskog praga od tri odsto, a preduzeli smo i značajnije korake prema vraćanju konkurentnosti, putem smjelih strukturnih promjena u sistemu osiguranja, tržištu rada i državnoj administraciji”, rekao je Venizelos.
