Na svjetskim valutnim tržištima kurs eura prema dolaru porastao je i prošle sedmice, već šeste zaredom, no pao je u odnosu na japansku valutu koja je ojačala jer ulagači zbog ukrajinske krize traže sigurnija utočišta za kapital.

Kurs eura prema američkoj valuti ojačao je prošle sedmice 0,3 odsto, na 1,3910 dolara. Cijena eura prema japanskoj valuti pala je, pak, 1,6 odsto, na 141 jen. I dolar je oslabio prema ‘japancu’, za 1,9 odsto, na 101,35 jena.

Polovinom sedmice kurs eura dostigao je 1,3967 dolara, novi najviši nivo u dvije i po godine, na krilima nedavne odluke Evropske centralne banke (ECB) da zadrži dosadašnju monetarnu politiku, kao i zbog rasta kamata na evropskom međubankarskom tržištu novca.

ECB zasad ne popušta pritiscima da dodatno ublaži monetarnu politiku kako bi se suzbili deflatorni rizici, a oporavak ekonomije eurozone, čini se, dobija na zamahu.

„Poruke ECB-a o mjerama i podaci pružaju podršku euru, pa smatramo da će nastaviti jačati“, kazao je Ian Stannard, valutni strateg u banci Morgan Stanley.

[widgets_on_pages id=”Baner”]

No, zbog zaoštravanja ukrajinske krize, u drugom dijelu sedmice zaustavljen je uspon eura, dok su na privlačnosti dobile valute koje se smatraju sigurnim utočištem za kapital u nesigurna vremena, kao što su švajcarski franak i japanski jen.

Kako švajcarska centralna banka drži pod kontrolom kurs franka, japanska valuta postala je glavni mamac ulagačima, zahvaljujući stabilnoj, izvozom pokretanoj japanskoj ekonomiji.

Podršku jenu pružili su i slabi makroekonomski podaci iz Kine, koji ukazuju na slabljenje druge po veličini svjetske ekonomije.

„Rizici za globalni rast, kako oni iz Kine, tako i oni vezani uz situaciju na Krimu, podržavaju jačanje jena“, kazao je Manuel Oliveri, valutni strateg u banci Credit Agricole. (Indikator.ba)