Sjedinjene Američke Države će novom, agresivnom klimatskom politikom pokušati da obuzdaju ekonomsko-političke protivnike i tako ostanu vodeća gepolitička sila u svijetu, tvrde ruski eksperti, navodeći kao dokaz takvog opredjeljenja Vašingtona stavove državnog sekretara SAD Džona Kerija.
Eksperti u Moskvi vjeruju, naime, da će SAD u bliskoj i daljoj budućnosti „žestoko forsirati“ klimatsku politiku usmjerenu protiv masovnog korišćenja zastarjelih tehnologija i zagađivanja čovjekove okoline zbog posljedice dejstva „staklene bašte“, ili ispuštanja u atmosferu ogromnih količina ugljendioksida.
Takvom klimatskom politikom, u cilju sprovđenja „nove, globalne ekološke koncepcije“, Vašington će pokušavati da bitno oslabi ekonomije Kine, Rusije i niza drugih brzo rastućih privreda, snižavajući njihovu sadašnju cjenovnu i trgovinsku prednost na svjetskom tržištu zbog prelaska na ekološki čiste i skupe tehnologije, piše portal Argument.ru.
[widgets_on_pages id=”Baner”]
Keri je takav strateški važan plan Vašigtona javno objelodanio polovinom minulog mjeseca u Indoneziji koja je, takođe, jedna od zemalja najvećih zagađivača na planeti, dijelom i zbog toga što je krajem prošle i početkom ove decenije preuzela veliki dio prljavih proizvodnih tehnologija iz Kine, Japana i nekih drugih razvijenijih ekonomija.
Nije slučajno što je Keri ovu temu pokrenuo poslije velikih klimatskih nepogoda u minule dvije godine u mnogim evropskim zemljama, hladnog talasa u Sjevernoj Americi nezabilježenog decenijama, suša i tajfuna na američkom i nekim drugim kontinentima koji su nanijeli veliku štetu globalnoj privredi.
Državni sekretar SAD je tom prilikom otvoreno uporedio zemlje najveće zagađivače sa, prema mišljenju zvaničnog Vašingtona, „otpadničkim državama“ koje podržavaju međunarodni terorizam i ne poštuju sporazume o neširenju atomskog oružja, navodi Argument.ru.
Ruski ekonomisti i klimatolozi ukazuju da nagle klimatske promjene već izazivaju velike posljedice, pa do sada teško pristupačni Sjeverni ledeni okean postaje sve izvjesniji „novi morski put za komercijalne brodove iz Azije u Evropu i obratno“, što će znatno smanjiti troškove prevoza tereta u poređenju sa postojećim, najbližim plovnim putem kroz Suecki kanal.
U situaciji kada Kina i njeni zainteresovani zapadni trgovinski partneri zatraže internacionalizaciju Sjevernog morskog puta, Rusija će morati ozbiljno da poradi na zaštiti svog dijela arktičke teritorije gdje se nalaze i ogromne zalihe nafte, prirodnog gasa i nekih drugih vitalnih strateških proizvoda.
Bitka za blago Arktika se vodi sve oštrije, naročito od početka ovog milenijuma, a zvaničnici u Moskvi su više puta ocijenili da zapadna štampa sprovodi upornu kampanju protiv Rusije sa ciljem da je prikaže kao maltene jedinog zagađivača Arktika, na čije mineralne sirovine pravo polaže sve veći broj zemalja.
U Moskvi se podsjeća da SAD, iako su u praksi vodeći svjetski zagađivač prirodne sredine, nisu htjele da potpišu ranije postignuti dogovor članica UN iz Kjota o smanjenju emisije štetnih gasova.
Brzo otapanje lednika na Sjevernom polu planete će uskoro kao jedan od vodećih globalnih problema postaviti i nedostatak pijaće vode, ističu stručnjaci UN, a u Moskvi se ukazuje da je Brazilija zbog navodno „neracionalnog korišćenja vodenih i šumskih zaliha Amazona“ već izložena „tajnim i javnim pritiscima od strane SAD“.
Prema računicama stručnjaka UN, do 2025. godine dvije trećine čovječanstva osjetiće ozbiljan nedostatak vode, a svježe procjene kažu da oko 1,1 milijarda ljudi u svijetu sada nema pristup pijaćoj vodi, dok 2,5 milijardi žitelja naše planete ne posjeduje elementarne sanitarne uslove.
Rusija, pored nekoliko velikih sibirskih rijeka (Jenisej, Ob, Irtiš, Lena), u toj oblasti ima i čuveno Bajkalsko jezero u kome se nalazi oko petine ukupnih svjetskih rezervi slatke vode koja će već kroz nekoliko decenija, prema predviđanjima stručnjaka, postati važniji resurs čak i od nafte.
Ruski eksperti smatraju, imajući u vidu sve navedene činjenice, da će bitka za vodne resurse, kao i način vođenja klimatske politike, biti zasigurno najvažniji dio borbe najmoćnijih država za ekonomsko-političko gospodarenje u ovom i narednim vijekovima.
