Možete li ukratko ocijeniti stanje u bankarskom sektoru Crne Gore na početku godine i kakve su Vaše preliminarne prognoze, da li će ova poslovna godina biti izazovnija od prethodne? 

– Bankarski sistem je stabilan. Početak 2014 je u skladu sa očekivanjima. Privredne aktivnosti malo izgube na intenzitetu tokom januara i februara. To su najgori mjeseci i za budžet države tradicionalno. Ali, ipak ne vidim probleme koji mogu uzdrmati bankarski sistem. 

Šta mislite o konkurenciji unutar bankarskog sektora? Često čujemo najave o ulasku novih banaka, pogotovu iz Turske ali i osnivanju domaćih – da li na trenutnom nivou razvoja crnogorske ekonomije postoji prazan prostor za nove finansijske subjekte? 

– Šta mogu misliti o konkurenciji. Svako od nas bankara želi sto veci profit , a to znači što manje konkurencije. Svako ko kaže drugačije nije iskren. Ali kao gradjanin Crne Gore moram biti zadovoljan što postoji ogromna konkurencija na finansijkom tržištu. Mislim da u Crnoj Gori nema tržišta usluga gdje je takva konkurencija. Dolazak novih banaka ojačaće ponudu, a to može biti dobro i za privredu i za gradjane, ali može biti rizicno za neke banke. Konkurencija je supravrijednost savremene ekonomije, i moramo je hrabriti. Ali, po mom mišljenju imamo previše banaka za ovako malo tržište, pa postoji rizik da neke banke ne izdrže tržišnu utakmicu. A bilo koja banka da udje u problem, problem ce se odraziti na sistem. Regulator nema zakonske mehanizme da ograničava konkurenciju na bilo koji način, pa nam ostaje da se svi borimo kvalitetom na tržištu. Nema ni međubankarskog tržišta, čije bi postojanje bilo dobar amortizer eventualnih problema. Crna Gora kao drzava nema svoju Banku, što je jako rizično za državu sa više aspekata. Prostor za takvu banku još uvjek postoji. 

[widgets_on_pages id=”Baner”]

Kako ocjenjujete poslovanje Vaše kompanije u protekloj godini? Sa kakvim će poslovnim rezultatima Vaša banka okončati 2013. godinu? Šta biste izdvojili među poslovnim uspjesima koje je Vaša kompanija ostvarila u protekloj godini? 

– First Finanial Bank je imala tešku godinu, jer je to bila godina kulminacije opšte krize. No, ipak smo, uz pomoć i podršku novog većinskog vlasnika uspjeli da ostvarimo profit, prvi put u sedmogodisnjoj istoriji Banke. Dakle, okolnosti koje su nas zadesile, čine naš uspjeh većim. Na sreću, sve je sad iza nas, i banka je potpuno okrenuta budućnosti i razvoju, i posluje stabilno.

Možete li nam reći nešto više o planovima banke za 2014? Na šta će biti usmjeren fokus u ovoj godini? 

– Plan je da zadržimo trend profitabilnosti. Dokapitalizovacemo se najmanje 3 miliona eura, sto je u odnosu na naša sopstvena sredstva uvećanje od oko 60 posto. Preselićemo sjedište Banke u novu poslovnu zgradu kod mosta Milenijum u Podgorici, sto je i simbolični znak da se Banka okreće rastu. Fokus ce biti ka jačanju retaila, i aktivnijem analiziranju tržišta kako bi kao manji sistem brže reagovali na zahtjeve tržišta.

S obzirom na vrlo uočljiv pad kamata na depozite, mogu li građani očekivati jeftinije kredite i uopšteno bankarske usluge u 2014. godini? Za koje proizvode očekujete da će biti najinteresantniji Vašim klijentima? 

– Može se očekivati pad pasivnih kamata. Velike banke su to vec uradile u značajnom iznosu. Manje banke još uvijek mogu da nude veće kamate na depozite jer je tražnja za kreditima ogromna, pa se u manjim sistemima moze naci dovoljno kvalitetnih plasmana koji za veće banke nijesu mnogo interesantni. Tržišno smo vise okrenuti prema jugu CG. Uvešćemo lizing, pojačaćemo kartičarstvo, ebanking unapredjavati stalno, odrzavaćemo jeftinu uslugu platnog prometa, gjde smo medju najkonkurentnijim bankama. Kao mali sistem jako dobro uočavamo probleme većih sistema, jer danas klijent obidje sve banke prije nego nešto odluči. 

Pošto je Bankar.me vodeći finansijski internet portal u Crnoj Gori, možete li nam reći nešto više o planovima za online prisustvo Vaše banke u 2014? Koliko je internet bitan za banku i odnos sa klijentima? 

– To je budućnost bez ikakve dileme. No, još uvijek postoji značajan broj klijenata koji više vole sistem olovke, pa čak i štedne knjižice. Ali put ebankinga je trasiran i pitanje je dana kad ćemo i mi postati kao sav ostali svijet. 

Kakva su makroekonomska očekivanja kada je Crna Gora u pitanju u 2014. godini? S obzirom da stranih direktnih investicija ima mnogo manje nego ranije, nezaposlenost raste, kao i zaduženost zemlje – da li bankarski sektor može doprinijeti nekom poboljšanju? 

– Crna Gora je mali sistem. Samo jedna investicija od 30 miliona uvećava GdP za jedan odsto. Zato i imamo šansu. Ali to mora biti konstantan rast. Ako bismo svake godine imali samo po stotinu miliona Direktnih stranih investicija imali bi smo rast od tri posto u kontinuitetu. To je naizgled lako, ali kad se krene u privlačenje investitotra onda se shvati da je to teško. Ove godine počinje da se radi auto put. To je dobar znak. Bankarski sektor ne može voditi politiku države Crne Gore. Kako može jedna državna slovenačka banka ili sjutra drzavna turska banka da gleda interes Crne Gore. Ko u to vjeruje vara se. Država mora aktivnije da se ukljuci u ekonomiju, koliko god to izgledalo kao jeres. Ima bezbroj nacina da ne narušite načela konkurencije, a da podrzite svoje komparativne prednosti. 

Na kraju, s obzirom da nas očekuje finansijski izazovna godina, možete li građanima Crne Gore ponuditi savjete kako da je što lakše podnesu?

– Teško je dati univerzalni svajet, jer svakin gradjaim ima svoje probleme. Ova godina je godina izlaza iz krize, ako ne bude kakvog većeg oružanog sukoba (npr u Ukrajiini) čega se svi pribojavamo.

razgovarao: Aleksandar Šćekić, [email protected]