U Norveškoj, makar je to bogata zemlja, mnogi su prezaduženi. Problem je da osobito mladi “ne znaju s novcem” pa tako dovode strane “stručnjake” da ih nauče, na primjer iz Poljske.
Lična i zaduženost domaćinstava je u Norveškoj viša nego bilo gdje u Evropi, konstatacija je organizacije OECD. Tome uvelike doprinose ogromne cijene nekretnina, ali je i problem kako Norvežanima jednostavno teško pada da razmišljaju šta će biti sutra.
Blagostanje Norveške nije tako očigledno kao Beverly Hillsa ili Dubaija, ali se ono ipak osjeća na svakom koraku. Svugdje oko centra Osla se mogu vidjeti skupi “terenci”, a luka je prepuna skupih i novih brodica. Gotovo svako ima vikendicu, ili u brdima ili na obali.
Za taj luksuz Norvežani mogu zahvaliti svojoj fondaciji u koju se slijeva dohodak od njihove nafte i gasa. Već kad je nalazište otkriveno tamošnja je vlada osnovala takav fond kako bi od tog blaga imali koristi svi građani, ali i budući naraštaji Norveške. U njemu se trenutno nalazi preko 800 milijardi eura – na nešto manje od pet miliona stanovnika te zemlje.
Usprkos tome, Norvežani su na samom vrhu ljestvice u Evropi po svojim individualnim zaduženjima. Trond Bentestuen koji je na čelu odsjeka za poslovanje s građanima najveće norveške banke DnB se žali kako su Norvežani postali previše nemarni prema novcu i uvjereni su kako, ma što činili i koliko god potrošili, uvijek je tu država koja će im pomoći.
“Mi smo među najimućnijim zemljama na svijetu i mislim da nas je to bogatstvo učinilo pomalo lijenima. Mi Norvežani moramo učiti od drugih Evropljana. Oni bolje razmišljaju i donose odluke tako da smo mi (u banci) odlučili da regrutujemo porodice iz tih zemalja da nauče našu djecu kako da upravljaju s onim što imaju”, kaže nam bankar.
Početkom godine je Bentestuen poveo inicijativu svoje banke da pronađu takve “štedljivce” koji bi bili dio obrazovnog programa banke za lične finansije, posebno za đake osnovnih škola u Norveškoj. Izbor je pao na poljsku porodicu četrdesetogodišnje Dorote Dzuiubalke.
Prvi utisak Poljakinje je jasan: “Norvežani ne razmišljaju o svojoj finansijskoj budućnosti jer je uvijek njihova država tu za njih. Nema ničeg lošeg u tome, ali ponekad je dobro kad imate osjećaj kako imate nadzor i punu odgovornost za svoj život”, objašnjava Dorota Dzuiubalka. “Mislim da je najvažnija stvar da radite mjesečno knjigovodstvo. Provjerite na šta vam odlazi novac i da možete postaviti pitanje, trebam li zbilja da trošim toliko novca?”
Poljakinja tvrdi kako su njeni zemljaci, silom prilika, u tome postali pravi stručnjaci: “Mi imamo dugu istoriju ekonomskih nedaća, a bilo je i zbilja teških vremena. Planiranje finansija je bilo nužnost i postalo je normalan dio naših života. Tako se osjećamo sigurnijima.”
U svakom slučaju, čitavo mnoštvo Norvežana svakako može od nje nešto naučiti: po ispitivanjima OECD-a, u drugim zemljama Evrope je prosječno 9,5% stanovništva opasno prezaduženo, u Norveškoj je ta stopa oko 30%!
Ali ne čini se baš da to zabrinjava mnogo stanovnika te kraljevine. Pitamo grupu mladih djevojaka koje sjede u kafiću na pomodnoj obali Osla, štede li novac. Smiju se i priznaju da ne štede, a niti nemaju nekakav plan za budućnost.
“Potrošim sav svoj novac kad izađem van preko vikenda”, kaže nam jedna od njih. A što planiraju za budućnost? “Ne razmišljam o tome”, kaže nam druga i sve se smiju. “Kad dobijem novac, uvijek ga potrošim. Uvijek sam u minusu na kraju mjeseca.” Ne samo ove djevojke, takvo razmišljanje je široko rašireno i među ostalim mladima u Norveškoj.
S jedne strane, jedva da se neko od njih mora bojati za budućnost: nezaposlenost je niska – oko 4%, a plate su odlične. Ali zašto usprkos tome mnogi od njih žive “u minusu” i zadužuju se “preko glave”?
Ellen Nyhus koja se bavi ekonomskim ponašanjem i predaje na univerzitetu Agder u Krisiansandu nam objašnjava: “Mislim da je mnogim mladima šok kad napuštaju domove svojih roditelja. Do tada su živjeli ugodnim životom u domu srednjeg sloja i onda im je vrlo teško da prilagode svoje izdatke mnogo manjim prihodima kakve imaju kao mladi zaposleni.”
Ipak, čini se kako će blagostanje u Norveškoj potrajati. I za ovu godinu se u toj zemlji predviđa ekonomski rast od 2%, a već ionako skupe nekretnine postaju sve skuplje. Ali ta zemlja je uvelike zavisna od cvijene nafte i gasa. Dramatičan pad cijene nafte je uznemirio norvešku industriju, a neki stručnjaci strahuju i da su tamošnje cijene nekretnina “mjehur od sapunice” koji bi lako mogao pući svakog trenutka.
Stariji naraštaji Norvežana pamte i druga vremena i objašnjavaju nam kako je njihova glavna nacionalna osobina prava skandinavska promišljenost i mudrost gdje se svaka greška skupo plaća. Možda je vrijeme i da tu mudrost prenesu svojim mladima.
To je motiv i za Bentestuena da u ime svoje banke poziva takve strane “stručnjake” i vodi ih po norveškim školama. Uvjeren je da se to isplati: “Susrećemo te mališane kad počnu svoj odrasli život i kad žele da ispune svoje snove, kupe svoju kuću ili novi auto. I vidimo onu djecu koja nisu naučila osnove vlastitog računovodstva i koja tek onda shvataju da ne mogu ispuniti svoje želje zbog grešaka koji su načinili kad su bili mlađi.”
Izvor: Poslovni puls
