Problemi američke, kineske i evropske privreda i dalje doprinose da ekonomisti oprezno gledaju u budućnost…
Podaci nagovještavaju da bi neke neizvjesnosti koje su pratile veći dio 2013, po svemu sudeći, mogle da nestanu, s početkom ove nove godine. Međutim, ekonomisti su oprezni. Uprkos postojanom poboljšanju, nezaposlenost u SAD i dalje je na visokom nivou, evropska dužnička kriza daleko je od kraja, a kineska ekonomija nastavlja da se usporava.
[widgets_on_pages id=”Baner”]
Na kraju 2013. godine, sve više ljudi u SAD pronalazilo je posao, ekonomija je rasla po najvišoj stopi u poslednje dvije godine, a Kongres je usvojio novi budžet, kojim se otklanja mogućnost da ponovo dođe do vrlo skupog zatvaranja vlade.
Pod uslovom da ne bude novih političkih prepucavanja, predstavnik grupe koja se bori za prava malih preduzeća Džon Erensmajer vjeruje u poboljšanje poslovne klime u 2014.
“Mogla bi da bude bolja nego 2013, prije svega ako ne bude marifetluka kao sa zatvaranjem vlade”.
S druge strane Pacifika, kineska ekonomija usporava, poslije decenija velike ekspanzije. Međutim, čak i sa reletivno skromnim očekivanjima rasta od sedam odsto, ta zemlja nastavlja da predstavlja vrlo uticajnu silu u regionu, kaže međunarodni ekonomista Uri Daduš.
“Biće donekle sporija u narednih godinu-dvije, ali je i tako dovoljno snažna da sa sobom povuče veliki broj zemalja”.
Međutim, dok će povećanje potražnje prilično sigurno donijeti koristi zemljama od Kambodže do Japana, evropske ekonomije ostaju slabe. Evropska komisija navodi da će se rast usporiti u 18 zemalja koje kao valutu koriste euro, i da će nezaposlenost u novoj godine vjerovatno porasti.
Uprkos nedavnim reformama u oblasti bankarstva, Daduš smatra da oštre mjere štednje u zemljama koje su primile pakete pomoći nastaviti da opterećuju evropsku ekonomiju.
“Italija je u velikim problemima, a biće potrebno nekoliko godina čak i Špancima, Portugalcima i Ircima da se izvuku iz haosa”.
Ostaje i pitanje o tome kakav će uticaj na međunarodnu ekonomiju imati odluka američke centralne banke da smanji stimulaciju najveće svjetske ekonomije. S obzirom da se ove godine očekuje i pad cijena sirovina i poljoprivrednih proizvoda, ekonomisti kažu da bi zemlje čije privrede zavise od njihovog izvoza mogle da imaju manje prihode.
“Tu je prije svega Brazil, ali i Indija, Turska, Mađarska, možda Indonezija, koja je takođe zavisna od sirovina i poljoprivrednih proizvoda”, kaže Uri Daduš iz Karnegijeve zadužbine za međunarodni mir.
Na Bliskom istoku, očekuje se da se neke od zemalja “Arapskog proljeća“, koje su i dalje politički nestabilne, suoče sa ekonomskim teškoćama u 2014.
Pingfan Hong, šef odsjeka za praćenje globalne ekonomije Ujedinjenih nacija, kaže:
“Bez obzira na to, vjerujemo da će neka poboljšanja poslužiti kao zamajac za narednu godinu. Stoga očekujemo da svjetska ekonomija poraste za oko tri odsto u 2014.”
Predstojeća godina trebalo bi da bude dobra i za Afriku. Posle godišnje stope rasta od 4,8 odsto u 2013, Afrička razvojna banka predviđa da će rast dostići 5,3 procenta, pospješen snažnim razvojem uslužnog sektora i povećanjem aktivnosti u oblasti rudarstva i poljoprivrede.
