Viceguverner Centralne banke Crne Gore CBCG Nikola Fabris ocijenio je da će ključni izazov za državu u narednoj godini biti zaustavljanje rasta javnog duga koji se u odnosu na kraj 2007. godine udvostručio.
„Tendencija rasta duga zabrinjava, a država još nije ušla u zonu koja bi se mogla smatrati kritičnom, ali nije ni daleko od nje“, kazao je Fabris u intervjuu Vijestima.
Prema njegovim riječima u 2013. godini bilo je određenih pozitivnih tendencija, ali one se moraju održati i poboljšati u narednim godinama, jer ne postoji preveliki prostor za dalje ‘bezbjedno’ zaduživanje.
„Ovu godinu ćemo vjerovatno završiti sa javnim dugom od oko 55 odsto bruto domaćeg proizvoda. U pitanju je nivo koji unosi zabrinutost, još nijesmo ušli u kritičnu zonu, ali nijesmo ni daleko od nje”, smatra on.
Javni dug u Crnoj Gori na kraju ove godine iznosi 1,9 milijardi eura.
“Nakon godina brzog rasta javnog duga, 2013. je unijela dozu optimizma da takva tendencija može biti zaustavljena, jer je rast javnog duga u ovoj godini dominantno posljedica nekih ranijih slabosti i to velikog broja izvršnih sudskih presuda i aktiviranja garancija za kredite Kombinata aluminijuma”, dodao je Fabris.
On je naglasio i da je ključna preporuka za zaustavljanje dalje tendencije javnog duga da se ne troši više nego što se stvara, odnosno da se nivo budžetskog deficita svede na održiv nivo, kao i da se uvede nivo fiskalnog pravila o nivou javnog duga sa jasnim sankcijama za kršenje tih pravila.
Odgovarajući na pitanje sa kojim će se problemima suočiti crnogorska ekonomija 2014. godine Fabris je istakao da će u finansijskom sistemu ključni izazov biti rješavanje visokog nivoa loših kredita, a u realnom sektoru kako smanjiti nivo nelikvidnosti i povećati nivo konkurentnosti.
„Za državu ključni izazov će biti da se zaustavi tendencija rasta javnog duga, da se pokrene ekonomska aktivnost sa ciljem ostvarenja umjerene stope rasta BDP-a od tri odsto i da se privuku kvalitetni strani investitori. A, za sve nas veliki izazov će biti i ubrzanje procesa pristupanja EU, odnosno otvaranje pregovora u što većem broju poglavlja“, rekao je on.
Farbros je dodao da lično misli da nam u ovom trenutku nije potreban finansijski aranžman sa MMF-om, ali tokom godine treba pažljivo pratiti situaciju i u slučaju pogoršanja stanja ne treba „bježati” ni od ove opcije.
