Učesnici na tržištu kapitala tražili od KHOV da povuče odluku o naknadama

Predstavnici 23 institucije na tržištu kapitala tražili su pismeno od predsjednika Komisije za hartije od vrijednosti Zorana Đikanovića i ostalih članova da stave van snage novu odluku o naknadama koje će se plaćati KHOV-u od 1. januara 2014, a koje su višestruko povećane u odnosu na dosadašnje.

„Čekajući bolje vrijeme i postizanje makroekomske stabilnosti, snizili smo troškove na gotovo svim nivoima. Od ukupno 33 brokerske kuće koje su bile aktivne i koje su zapošljavale oko 150 ljudi, ostalo je 11 brokerskih kuća i oko 30 zaposlenih. Isti podaci se odnose i na ostale finansijske institucije. I pored svih napora, većina nas i dalje „jede“ kapital svojih vlasnika“, ističe se u dopisu KHOV-u.

Dopis su potpisali predstavnici Montenegroberze, CDA, osam brokerskih i dilerskih kuća, predstavnici sedam kastodi odjeljenja komercijalnih banaka i šest predstavnika društava za upravljanje investicionim i dobrovoljnim penzionim fondovima.

[widgets_on_pages id=”Baner”]

„Kako ukupni prihodi Montenegroberze, u prethodne dvije godine iznose 250 – 310 hiljada eura, a kako očekujemo iznos ovogodišnjih prihoda na nivou od oko 250 hiljada eura, nova naknada bi bila oko 13 hiljada eura. Na taj način umjesto dosadašnjih 2.000 eura došlo je do sedmostrukog povećanja iznosa“, navodi se u dopisu.

Potpisnicima dopisa sporno je i određenje za naknadu iznosa od pet odsto od ukupnih prihoda, iako berza oko 35 odsto prihoda ostvaruje na osnovu kamate na oročene depozite.

U ukupnim prihodima berze ulazi i stavka „ostali prihodi“ po kojoj je uknjižila prihode po osnovu potraživanja od naknada za trudničko odnosno porodiljsko odsustvo, koje se potražuje od Fonda zdravstva odnosno Centra za socijalni rad.

“Uzimanje prihoda po tom osnovu od kompanije, predstavlja diskutabilno pitanje, možda i neustavno formulisano“, napominje se u dopisu.

Vezivanje nadoknada, koje ovlašćeni učesnici plaćaju Komisiji, u odnosi na ostvareni promet će, kako tvrde, negativno uticati na buduće poslovanje ovlašćenih učesnika-brokera.

KHOV je upozorena da je naknada koju će CDA morati da plaća Komisiji, prema sadašnjem prihodu, iznosi oko 34 hiljade eura i da je dvostruko veća u odnosu na naknade koje slične institucije za registar hartija plaćaju u drugim državama regiona.

Učesnici su upozorili regulatora da su sve institucije prisutne na tržištu kapitala, akcionarska društva koje su vlasnici osnovali sa ciljem ostvarivanja dobiti.

„Plaćanjem ove naknade Komisiji za hartije od vrijednosti, sva navedena društva postaju automatski nerentabilna, pa se i akcionarima, kao vlasnicima kapitala postavlja pitanje daljeg obavljanja poslovanja i rada“, ističe se u dopisu.

Učesnici na tržištu napominju da je problematična i namjera KHOV-a da počne naplatu dostavljanja finansijskih izvještaja.

„Na taj način umjesto stimulisanja transparentnosti rada kompanija, olakšice u vidu neplaćanja nadoknada imaju kompanije koje ne dostavljaju finansijske izvještaje”, saopštili su učesnici crnogorskog tržišta kapitala u dopisu upućenom Komisiji.

Opozicija smatra da KHOV radi loše i tjera investitore

Poslanik Pozitivne Mladen Bojanić ocijenio je prošlogodišnji izvještaj o radu Komisije za hartije od vrijednosti (KHOV) “krešendom lošeg rada regulatora”.

“Godinama ukazujem na to kako danas gotovo i nemamo tržište kapitala”, rekao je Bojanić koji je ukazao KHOV-u da ima više zaposlenih (32 ili 33) nego što je danas ukupno zaposleno brokera u Crnoj Gori.

Skupština je juče razmatrala Izvještaj o radu KHOV za 2012. Raspravu je obilježila polemika poslanika DF-a i Pozitivne Nebojše Medojevića i Bojanića sa predsjednikom KHOV-a Zoranom Đikanovićem.

Bojanić je upozorio Đikanovića da je svojevremeno tržište kapitala nazivao “najvećim reformskim dostignućem”, ali da nije reagovao u vezi sa sumnjama o korupciji prilikom privatizacije Telekoma 2005. kako je to naknadno uradila američka Komisija za hartije od vrijednosti.

“Kreirali ste nepovjerenje na tržištu, zato su se investitori povukli sa tržišta zbog čega ono danas nije likvidno”, naveo je Bojanić.

On je optužio KHOV da je omogućila “reketiranje” manjinskih akcionara Elektroprivrede koji su tokom 2009. morali da akcije prodaju posredstvom Monte adrie broker diler, koja je u međuvremenu likvidirana.

“Kada su potrebe privilegovanih pojedinaca postale Zakon, veliki broj hartija od vrijednosti našao se u rukama malog broju ljudi. Vidjećemo koliko su te ruke sposobne, a o njihovom poštenju neću danas govoriti“, kazao je Bojanić.

Medojević je rekao da je izvještaj KHOV-a trebalo nazvati “stečajem tržišta kapitala” i neoliberalnog koncepta njegovog razvoja.

“Crna Gora je brutalno i bestijalno opljačkana. To je bilo jednosmjerno tržište u kojem su veliki broj malih prodavaca svoje akcije prodavali malom broju ljudi bliskih predsjedniku DPS-a“, smatra Medojević i pozvao je “na masovna hapštenja ljudi koji su opljačkali državu”.

Đikanović je pozvao Medojevića da se odrekne imuniteta pa će sa njim raspravljati o kvalifikacijama “lopovi” koje upućuje KHOV-u, i ljudima koji nijesu bili prisutni u skupštinskoj sali.

Poslanik SNP-a Aleksandar Damjanović ukazao je da izvještaj KHOV-a nije dobio potrebnu podršku na skupštinskom Odboru za ekonomiju, finansije i budžet.

“Teško možemo govoriti o brzom oporavku na tržištu kapitala”, smatra Damjanović.

On je ukazao “na subjektivne slabosti u radu članova KHOV-a”.

“Imamo pad obima prometa i transakcija. Primarno tržište učestvuje svega sa šest miliona eura ili 18 odsto ukupnog prometa. Da nije bilo emitiovanja obveznica Fonda rada (tokom 2012) ne bi bilo ni primarnog tržišta”, primijetio je Damjanović.

Đikanović je rekao da se sigurno razlikuju u pogledu na tržište.

“Što se tiče subjektivnih slabosti KHOV-a, Crna Gora je pozvana da bude 29. potpisnik ( ne kao EU država) Memoranduma međunarodne organizacije ESMO”, istakao je Đikanović.

vijesti.me

Slični Članci