Sve češće se može pročitati da Grci uveliko prodaju ostrva jer nisu u mogućnosti da plaćaju izuzetno visoke poreze, a i u susjednoj Hrvatskoj je slična situacija, te su brojna ostrvca u ovom dijelu Jadrana na prodaju.
Koliki je luksuz posjedovati jedno od malobrojnih ostrva u Crnoj Gori i koliko se on plaća, potražili smo odgovor u lokalnim upravama i saznali da se od dva ostrva, jednog u tivatskoj, a drugog u budvanskoj opštini, ubira nešto malo više od 200 hiljada eura poreza.
[widgets_on_pages id=”Baner”]
Posljednjih godina Grci sve češće prodaju ostrva koja su vijekovima u njihovom vlasništvu jer ne mogu plaćati visoke poreze na ova izuzetno atraktivna mjesta. Prema pisanju medija, prodaja i ne ide toliko dobro jer je na velikom broju njih zabranjena gradnja. No, zato usamljena mjesta u Jonskom, Egejskom i Mediteranskom moru, koja već imaju izgrađene objekte, prolaze mnogo brže, a kupci su biznismeni iz cijelog svijeta. Oni jednostavno ne žale novca da kupe svoj djelić kopna okruženog morskim plavetnilom, što bi trebalo da podrazumijeva mir i uživanje.
I Hrvati se posljednjih godina zbog visokih poreza takođe odriču svojih bisera u Jadranu, jer biti vlasnik ostrva danas je jednostavno luksuz koji se ne može platiti. Sa prodajom vlasnici imaju sličan problem kao oni u Grčkoj, jer je prema Zakonu o otocima na njima je zabranjena gradnja. Moguća je samo rekonstrukcija zatečenog, a većina ostrva, koja su u ovoj zemlji zadnjih godina na prodaju, je nenastanjena.
A koliko vlasnici rijetkih ostrva na Crnogorskom primorju plaćaju visoke poreze, i koliko lokalne uprave imaju prihoda od toga što se upravo u njihovoj opštini nalaze izuzetno atraktivna mjesta primamljiva bogatim kupcima?
Kako saznaje Portal Analitika od gradonačelnika Opštine Tivat Miodraga Kankaraša, Ostrvo cvijeća je u vlasništvu države i dijelom crkve i od njega lokalna uprava ne ubira porez. Kada je riječ o susjednom ostrvu Sveti Marko, Rusi su kupili cio sistem putničkog preduzeća Putnik iz Srbije i tako postali vlasnici jednog od rijetkih crnogorskih ostrva.
Godišnji porez na ostrvo Sveti Marko iznosi 121 000 eura, no ako vlasnici ne privedu ovaj biser u Tivatskom zalivu namijeni i ne izgrade turistički kompleks, kako je planirano projektom, porez će biti mnogo veći, kaže gradonačelnik Kankaraš.
U Budvi, koja posjeduje najveće ostrvo na crnogorskom primorju Sveti Nikola, popularnije nazvano Havaji, od poreza na ostrvo godišnje ubiru 85 hiljada eura.
Kako naš Portal saznaje u budvanskom Sekretarijatu za privredu i finansije, porez je ovoliki jer zemljište nije privedeno namijeni i nema još uvijek planske dokumentacije, za razliku od tivatskog ostrva Sveti Marko.
Najveće crnogorsko ostrvo prostire se na 47 hektara i na gotovo 2 km dužine. Vlasnik dijela ostrva je firma “San investment” iza koje stoji biznismen Stanko Subotić. On je dio ostrva kupio od srpskog biznismena Nenada Đorđevića, koji je djelić čuvenih budvanskih Havaja kupio od sestara nasljednica Vukčević.
Kada je riječ o još jednom od rijetkih ostrva na našem primorju, Lastavici, poznatijem kao Mamula, smještenom na samom ulazu u Bokokotorski zaliv, ono je u vlasništvu države. Savjet za privatizaciju i kapitalne projekte na sjednici održanoj krajem oktobra, kako je saopšteno tada iz Vlade, ovlastio je Tendersku komisiju da u što kraćem roku objavi tender za valorizaciju ostrva Lastavica sa tvrđavom Mamula.
Mamula je 3,4 nautičke milje udaljena od Herceg Novog. Tvrđavu na Mamuli izgradio je austrougarski general Lazar Mamula. U publikacijama u kulturno-istorijskom blagu Herceg Novog ova tvrđava se predstavlja kao najlepše utvrđenje na Jadranu po svom arhitektonskom rješenju. Bilo je mnogo projekata o oživljavanju ovog mjesta na samim bokokotorskim vratima, ali nijedan do sada nije sproveden u djelo.
Koliko su malobrojna crnogorska ostrva atraktivna, iako se često čini da toga nismo dovoljno svjesni, najslikovitije opsuje tekst ruske firme Metropol grupa, koja je za jednu sajamsku prezentaciju projekta na ostrvu Sveti Marko u katalogu zapisala sljedeće:
„Koliko puta ste sanjali o savršenom utočištu? Lično Vašem posebnom mjestu? Predivnim plažama samo za Vas? Koliko ste puta čuli da tako nešto postoji i mučili se da pronađete to mjesto? Naš zadatak je bio da nađemo to savršeno mjesto. Bio je to odlazak u nepoznato, traganje za mitskim rajem na zemlji, potraga za snovima. Godinama smo putovali širom zemaljske kugle i za sve to vrijeme, ono je bilo upravo tu, ispred nas. Netaknuto i skrovito“.
Što dodati. Za ovakav raj na zemlji se mora platiti. A plaća li se dovoljno, to je već drugo pitanje…
S.K.
Izvor: Portal Analitika
