Preko dvije trećine ljudi u CIE još uvek smatra da je štednja važna. Većina njih je bila u stanju da svoju stopu štednje održava stabilnom u 2013. godini. Mada su očekivanja o tome koliko će ubuduće štedjeti podijeljena, sentiment u pogledu štednje se poboljšava u odnosu na prošlu godinu, otkriva Štedni barometar Erste Grupe za 2013. godinu.
Šampioni regiona u štednji su Austrijanci i Slovaci kako u smislu prosječnog iznosa štednje tako i u smislu povećanja mjesečne štednje. Austrijanci štede u prosjeku 181 EUR mjesečno, što je 11 EUR više nego prošle godine. Slovačke štediše svakog mjeseca odvajaju 90 EUR, što je povećanje od 2 EUR u odnosu na 2012. godinu. Kao rezultat toga, u poređenju sa 2012. godinom najviše se povećalo njihovo zadovoljstvo time koliko novca odvajaju – za 7%.
„Austrijanci štede dvaput više od Slovaka. Međutim, s obzirom na činjenicu da je prosječan austrijski godišnji dohodak preko četiri puta veći od slovačkog, to je izuzetan rezultat“, kaže Peter Bosek, član Upravnog odbora u Erste Bank Oesterreich. U Mađarskoj se stavljanje novca na štednju iz raznih razloga, kao što je finansijska rezerva, uvijek doživljavalo kao veoma važno – gotovo šest od deset Mađara je tog mišljenja.
Očekivanja u pogledu štednje u CIE su poboljšana u odnosu na 2012. godinu: dvije trećine štediša u CIE očekuje da štedi više ili jednako u budućnosti
Gotovo sve zemlje CIE (sa izuzetkom Srbije) uspjele su da svoju stopu štednje održe stabilnom u 2013. godini. Oko trećine Hrvata i Srba kaže da uopšte ne štede – to može da objasni i činjenicu da je njihovo ukupno zadovoljstvo štednjom među najnižima u regionu. Očekivanja u pogledu štednje su se popravila u svim zemljama regiona (osim Austrije) u odnosu na 2012: 70% (+8%) štediša u CIE očekuje da će moći da štedi više ili jednako u budućnosti.
Gotovo svaki drugi klijent čeških banaka koristi onlajn bankarstvo bar jednom nedeljno (44%), a za njima slijede Slovaci i Austrijanci (32%)
Česi su lideri u CIE što se tiče korišćenja onlajn bankarstva u upravljanju njihovim finansijama (44%), a za njima slijede Slovaci i Austrijanci (32%), dok 86% Srba ne obavlja transakcije onlajn i kao glavni razlog navodi nepostojanje pristupa internetu (34%), a samo 10% zabrinjava bezbjednost.
Bankarstvo se suočava s tekućim procesom transformacije. Raste broj ljudi koji koriste pametne telefone, a raste i korišćenje onlajn bankarstva preko pametnog telefona i tableta. Slovaci (13%), Austrijanci (11%) i Česi (10%) vode u korišćenju aplikacija na tabletima, pametnim i mobilnim telefonima za bankarske transakcije. „Mada je udio ljudi koji aktivno koriste onlajn bankarstvo još uvijek relativno mali, zapazili smo da trenutno raste po veoma visokoj stopi“, dodaje Bosek. Region centralne i istočne Evrope daleko je ispred ostatka svijeta u pogledu penetracije mobilnog tržišta. U CIE, na 100 ljudi ima oko 132 ugovora za mobilne telefone, u poređenju sa 128 ugovora za mobilne telefone u zapadnoj Evropi. Očekuje se da će se prosječni globalni prenos podataka u mobilnoj telefoniji u CIE utrostručiti sa 450 megabajta mjesečno u 2012. na 2 gigabajta mjesečno do 2018. godine.2
Penetracija štednih poizvoda još uvijek nije na adekvatnom nivou u Rumuniji i Srbiji; gotovo svaki drugi Srbin koji štedi opredjeljuje se za stavljanje novca u slamaricu
Samo jedna petina Rumuna i čak ispod jedne desetine štediša u Srbiji ulaže novac u životno osiguranje, za razliku od svakog drugog Čeha i Slovaka. „Ova slika pokazuje da još ima prostora za bankarske proizvode u CIE, a posebno u jugoistočnoj Evropi“, kaže Bosek.
Austrijanci i dalje masovno preferiraju štedne knjižice (81%) i štednju u štedno-kreditnim stambenim zadrugama (66%).
Regionalna razlika se može primijetiti u balkanskim zemljama, gdje gotovo svaki drugi Srbin štedi u gotovini, kod kuće ili u sefu, dok se 80% Hrvata koji štede opredjeljuje za neki finansijski proizvod. Štediše iz svih zemalja koje je obuhvatilo istraživanje Štedni brometar Erste Grupe za 2013. godinu uglavnom odvajaju novac na štednju da bi imali finansijsku rezervu ili za neočekivane vanredne situacije, pri čemu su kao prioriteti navedena i izdvajanja za starosnu penziju ili za manje i veće nabavke.
Trećina Mađara redovno upoređuje kamatne stope na svoje depozite
Mađari su najinformisaniji (74%) o kamatnim stopama na sredstva na štednim knjižicama ili računima i najmanje jednom godišnje upoređuju svoju štednju sa drugima. Za razliku od njih, oko trećine Austrijanaca nema pojma koliko su visoke kamatne stope koje se isplaćuju na njihovu štednju. „U vrijeme niskih kamatnih stopa ljudi i dalje više vole da ulažu novac na štednu knjižicu. Dakle, izgleda da ljudi još uvek više cijene sigurnost i raspoloživost svoje štednje nego višu kamatnu stopu na proizvod s većim rizikom“, objašnjava Bosek.
