Kada su Evropska unija i Međunarodni monetarni fond ponudili Kipru zajam od deset milijardi eura, uz uslov da Nikozija pribavi 5,8 milijardi, uglavnom putem oporezivanja štednje građana, činilo se da je to udar na ruski kapital u kiparskim bankama.
Danas, kako piše “Deutsche Welle”, Rusi bi od navodno najvećih gubitnika mogli bi da postanu najveći dobitnici – jer oni koji su napravili plan spasavanja nešto su previdjeli. Ili možda nisu željeli da vide.
“Kada je odlučeno da će Kiparska banka da bude spasena, bilo je ipak jasno da su ljudi izgubili svoju ušteđevinu, ali da će zauzvrat dobiti akcije. To je tipično kod tzv. mehanizma ‘Bail-in’. Odluka da se pristupi tom mehanizmu bila je čudna jer je pravi razlog zapravo bio taj da se u spasavanje banaka uključe veliki ruski investitori, a ne poreski obveznici. Ali rezultat je bio da su ti isti ruski oligarsi sada postali akcionari banke. Kakva ironija. Pitam se da li su to zagovornici mehanizma ‘Bail-in’ imali na umu od početka. To je u stvari moglo da se predvidi“, kaže Sofronis Klerides, ekspert za ekonomiju na Univeritetu Kipar.
[widgets_on_pages id=”Baner”]
Skoro 50 posto depozita velikih investitora u Kiparskoj banci pretvoreno je u akcije, ostatak je podlegao dodatnim kontrolama kapitala. Između 50 i 60 odsto svih akcija Kiparske banke su, prema navodima medija, u ruskim rukama. Riječ je o šest od 16 članova novoizabranog Vijeća direktora Kiparske banke – među njima i Vladimir Stržalkovskij, bivši predsjednik Uprave ruskog proizvođača nikla „Norilsk Nickel“ i bivši kolega iz KGB-a ruskog predsjednika Vladimira Putina.
„Oni (međunarodni kreditori) su htjeli da izbace Ruse, ali na kraju su oni našu najveću banku dali u ruke Rusima“, citira „Njujork tajms“ kiparskog predsjednika Nikosa Anastazijadesa.
