Žensko preduzetništvo je na veoma niskom stepenu razvoja jer na putu do uspjeha žene moraju napraviti izbor između posla i porodičnog života, a problem je najizraženiji u nerazvijenim sjevernim područjima države, gdje su žene još više ograničene da ostvare svoj potencijal, ocijenile su sagovornice „Dana”. Preduzetnice smatraju da je potrebna dalekosežnija vizija i inicijativa države kojom bi se žene motivisale da pokrenu sopstveni biznis.

Preduzetnica iz Bara i vlasnica kompanije „Olivmont” Mirjana Babić ističe da je najveći problem za žene usklađivanje porodičnog i poslovnog života.

–Živimo u patrijarhalnom društvu i od žena se zahtijeva da im porodica određuje sve poslove koje treba da rade, a većina žena koje su u biznisu prinuđena je da svoje slobodno vrijeme koristi za napredovanje u poslu. Žensko preduzetništvo je počelo intenzivnije da se razvija u poslednje dvije godine, ali ipak nije razvijeno u dovoljnoj mjeri. Ima dosta firmi koje su registrovane na žene, a, u stvari, muškarci vode te firme, a one su samo formalno na toj listi – kazala je Babićeva.

Vlasnica firme „Eko nova” iz Rožaja Velida Hodžić ističe da realnost pokazuje da svega deset odsto žena ima preduzeća u stvarnom vlasništvu, što potvrđuje da se nalaze u neravnopravnom položaju u odnosu na muškarce.

[widgets_on_pages id=”Baner”]

–Razlog za to treba tražiti u tome što je ženama teže da obavljaju pojedine poslove i funkcije zbog usklađivanja brojnih obaveza u sopstvenom domaćinstvu i odgajanju djece. Treba istaći i to da žene nijesu u dovoljnoj mjeri politički angažovane, a sva je prilika da je to neophodno za napredovanje i obavljanje važnih poslova – kazala je Hodžićeva.

Prema njenim riječima, u društvu u kojem dominiraju muškarci, žena se prvo u okviru svoje porodice mora izboriti za svoje mjesto, a zatim to mora učiniti i u spoljnjem svijetu.

Generalna direktorica kompanije „Polimark” iz Podgorice Nataša Pavličić je u biznisu preko 23 godine, a njeno iskustvo govori da su suštinski problemi u poslu uvijek u vezi sa nedostatkom novca.

–Najveći problem je novac koji je potreban za pokretanje posla. Ako nemate svoj kapital, morate tražiti kredit kod banke, i tu već nailazite na prepreke. Malo je žena koje imaju nekretnine u svom vlasništvu da bi mogle da ih daju kao garanciju banci. To je najveći problem, a sve ostalo, od ideje pa do realizacije, ne smije biti problem. Kada se odlučite da pokrenete svoj biznis, više nemate vremena da razmišljate hoćete li nešto uraditi danas ili nećete – kazala je Pavličićeva.

Izvršna direktorica kompanije „Rojal klub travel” Vera Leković ističe da su žene zainteresovane za biznis i da daju veliki doprinos povezivanju sa preduzetnicama iz razvijenih zemalja.

– Imala sam priliku, sa još osam preduzetnica, da se upoznam sa ambasadorkama ženskog preduzetništva iz Švedske i primjerima dobre prakse u privredno najrazvijenijoj južnoj regiji te zemlje, čiji je centar grad Malmo. Švedsku smo posjetile o svom trošku, a nakon toga smo nastavile da se družimo i pokrećemo inicijativu za razvoj ženskog preduzetništva – rekla je Lekovićeva.

Izvršna direktorica agencije za nekretnine Create Business iz Budve Sana Koric upozorava da je biznis u Crnoj Gori, u poređenju sa drugim evropskim zemljama, manje transparentan, što predstavlja dodatni izazov i teret za poslovne žene.

– Ovdje mali broj žena ima neko vlasništvo, što otežava mogućnost dobijanja pozajmica u banci, što mogućnosti finansiranje ženskog biznisa čini jako oskudnim. Ono što otežava ulazak žena u svijet biznisa jesu i veoma snažni tradicionalni i rodni stereotipi – ukazala je Koric.

Izvršna direktorica kompanije Finans Albatros Nata Doboj smatra da postoje pozitivni uslovi za razvoj ženskog preduzetništva i da uspjeh zavisi od individualnih kvaliteta.

–Preduzetnica sam 25 godina i za to vrijeme nikada nijesam imala problema niti smetnji. Sve je u glavi jedne žene, koja treba da odluči šta želi profesionalno da radi. Imamo fine uslove, a sve ostalo zavisi od pristupa radu. Čovjek se mora navići na izazove i dati sve od sebe da uspije – naglasila je Doboj.

Trpi brak

Babić ističe da postoje brojni primjeri kroz koje se ogledaju barijere koje sputavaju žene da uspiju u biznisu.

–Na Ekonomskom fakultetu ima više žena nego muškaraca, koje su i bolji studenti, ali kasnije na tim pozicijama, ili u okviru otvaranja firmi, ima više muškaraca. Takođe, većinu žena u biznisu čine ili razvedene žene ili one koje se nijesu nikada udavale. Prema mojim saznanjima, u biznisu je manje od 30 odsto porodičnih žena – ukazala je Babićeva.

Okupljaju se u Nišu

Lekovićeva kaže da se u poslednje vrijeme intenzivnije radi na razvoju ženskog preduzetništva i da su pokrenuti projekti u vezi s tim.

–Poseban doprinos daju žene preduzetnice koje su učestvovale u projektu „Mreža mentorstva za žene preduzetnice”. Kroz projekat je uspostavljena saradnja između žena preduzetnica koje su u dužem periodu uspješne u svom biznisu i onih koje su tek započele biznis ili namjeravaju da ga započnu – kazala je Lekovićeva.

Ona je dodala da će 26. i 27. septembra u Nišu biti održana internacionalna konferencija posvećena ženskom preduzetništvu, na kojoj će pored nje učestvovati i Dušica Jaredić iz marketinške agencije „Inkognito” i Edita Dautović iz Udruženja preduzetnica Crne Gore.

Razlike između sjevera i juga pogubne

Uspješne preduzetnice smatraju da su primjetne razlike između sjevera i juga pogubne za razvoj poslovanja i da to negativno utiče i na razvoj ženskog preduzetništva.

– Priču o neravnomjernom razvoju, to jest o nerazvijenom sjeveru i razvijenom jugu, slušamo više godina, a do danas se malo šta promijenilo, izuzev mnoštva neispunjenih obećanja i nekoliko pokušaja da se objasni fenomen tzv. obrnutog razvoja crnogorske privrede – kazala je Hodžićeva.

Babićeva ističe da se žene na sjeveru, usled nedostatka mogućnosti za realizaciju biznis planova, okreću nekim drugim djelatnostima.

–Prije desetak godina, kada su počele da djeluju nevladine organizacije, u okviru njihovih programa je trebalo da bude zastupljeno 30 odsto žena na sjeveru. Imali su velike probleme da nađu taj procenat žena koje su spremne na takvu vrstu društvenog rada – navela je Babićeva.

Pavličićeva je navela da je Primorje mnogo aktraktivnije i privlačnije za poslovanje i ulaganje kapitala, ali se kroz razne projekte može unaprijediti i sjeverni dio države. (dan.co.me)