Naznake oporavka u Eurozoni postupno premještaju fokus investitora prema očekivanjima rasta, od čega će bankarski sektori u srednjoj i istočnoj Evropi imati koristi, navodi se u izještaju Erste grupe o bankarskom sektoru srednje i jugoistočne Evrope (CEE), objavljenom u četvrtak.
Češka: Udio loših kredita šest posto
Uzevši u obzir pozitivno kretanje stope češkoga BDP-a u drugome tromjesečju (rast od 0,6 posto u odnosu na prvo) i nedavni porast prinosa na 10-godišnje obveznice (2,44 posto), banke u Češkoj očekuju bitno poboljšanje okruženja u drugoj polovini ove godine. Uprkos recesiji, kvalitet imovine u češkim bankama i dalje je stabilan s udjelom nenaplativih kredita od šest posto.
Poljska – preokret u neto prihodu od kamata
U Poljskoj su ukupni krediti (uključujući javni sektor) u julu 2013. na godišnjem nivou porasli 3,7 posto. Neto kamatne marže su se oporavile zahvaljujući rekordno niskim kamatama na tržištu novca te agresivnim reprogramiranjem od strane banaka. Štoviše, analitičari Erstea uvjereni su na temelju podataka iz jula da je neto prihod od kamata dotaknuo dno i sada je na uzlaznoj putanji te očekuju njegov oporavak u odnosu na drugo tromjesečje 2013., uslijed rastućih neto kamatnih marži te laganog povećanja u obimu kreditiranja.
[widgets_on_pages id=”Baner”]
Mađarska – razduživanje je dosegnulo dno
Poslovno okruženje u Mađarskoj i dalje je otežana okolnost za profitabilnost banaka jer je kod loših kredita zabilježen dinamičan porast udjela na oko 18 posto do drugoga tromjesečja ove godine, sa 4 posto koliko je iznosio u prvom tromjesečju 2009. godine. Iako je taj rast usporen u posljednja četiri tromjesečja, neće ga podržati najavljeni plan pomoći dužnicima koji imaju hipotekarne kredite s valutnom klauzulom, a što je već povećalo nesigurnost na tržištu budući da dužnici očekuju detalje tog plana. Stopa pokrivenosti rezervacijama za loše kredite u drugom je tromjesečju na nivou cjelokupnog bankarskog sektora Mađarske iznosila 58 posto.
Što je još važnije, razduživanje je vjerovatno doseglo svoj vrhunac u drugom tromjesečju ove godine, većinom zahvaljujući planu “Finansiranja za rast” koji podupire zaduživanje malih i srednjih preduzetnika; porast u obimu kreditiranja biće vidljiv u idućim tromjesečjima. “Finansiranje za rast” pokazalo se uspješnim pa je ovaj mjesec fond za podsticaje povećan za dodatnih 2,000bn forinti. Analitičari Erstea očekuju pad za 2,5% u ukupnom kreditiranju za ovu godinu, nakon pada za otprilike šest posto u prvoj polovini ove godine. Sljedeće godine moglo bi doći do rasta za jedan posto, a u 2015. za tri posto.
Rumunija – rastom BDP-a popraviće se izgledi u sektoru
Hipoteke u posljednje vrijeme djeluju kao glavni pokretač u kreditnom okruženju s godišnjim porastom po stopi od 6,5 posto. Ukupno gledano, potrošački krediti i dalje su u minusu s godišnjim padom od 8,9 posto uzrokovanim smanjenom potražnjom, dok je rast kredita kompanijama na godišnjem nivou pao za 2,7 posto. Sve upućuje na činjenicu da je ekonomsko okruženje zasad još uvijek problematično.
Domaće banke su u prvoj polovini 2013. prijavile ukupnu neto dobit u iznosu od 1,15 milijardi leva u odnosu na gubitak od 200 miliona leva u istom razdoblju 2012. godine. S obzirom da rumunski BDP trenutno raste po stopi od 2,5%, drugoj najvišoj stopi u regiji, odmah poslije Turske, te s obzirom na niski profil rizika u fiskalnom smislu, zdrave bilanse plaćanja i dobre stope zaposlenosti, Ersteovi analitičari ostaju pri svom konstruktivnom pogledu na izglede rumunskog bankarskog sektora.
Srbija – očekuje se da će se neto kamatne marže stabilizovati
Profitabilnost bankarskog sektora u Srbiji od drugoga tromjesečja 2013. ostaje umjerena na nivou od oko 5%, a očekuje se da će se prosječna neto kamatna marža stabilizovati na nivoima zabilježenim u prvom tromjesečju 2013. nakon jednokratnog učinka novog zakona o zateznim kamatama i obračunu kamata na kamate.
Turska – rast kredita usporit će 2014. na 16 posto godišnje
U osnovi, analitičari Erste Grupe zadržavaju pozitivna očekivanja što se tiče dugoročnog izgleda za ekonomiju Turske te vjeruju da će među turskim bankama doći do pozitivnog diferenciranja na temelju nekoliko činilaca: snažnog makroekonomskog okruženja unutar kojeg posluju, visokog potencijala rasta i za poslovni sektor i za potrošnju, snažnim bilansima i visokim nivoima kapitalizacije, uslovima likvidnosti te relativno visokom profitabilnošću i stepenom internog generisanja kapitala za finansiranje očekivanog rasta. Što se tiče glavnih pokazatelja poslovanja, očekuje se rast kredita za 24 posto godišnje ove godine koji će usporiti na 16 posto u 2014.
U području finansiranja, očekuje se rast depozita za 12 posto godišnje. Turske banke trebale bi zadržati fokus na diversifikaciji baze kapitala za finansiranje, okretanjem tržištu obveznica te većim korišćenjem sredstava sa tržišta novca. (Bankamagazine.hr)
