Na okruglom stolu „Demografska politika i tržište rada“ održanom juče u Zagrebu rečeno je da Hrvatska za razliku od Evrope više od 20 godina pati od depopulacije, mortalitet je viši od nataliteta, a broj iseljenika veći je od broja useljenih, javio je dopisnik Anadolu Agency (AA).
U Hrvatskoj se od 1971. smanjuje broj mladog stanovništva, a od popisa iz 1991. godine Hrvatska ulazi u četvrtu fazu demografskog starenja; smanjuje se broj mladog i radno aktivnog stanovništva između 15 i 64 godine uz povećavanje broja starijeg stanovništva.
Analize UN-a procjenjuju da Hrvatsku do 2050. čeka nastavak opadanja mladog stanovništva, starenje radno sposobnog stanovništva, produženje životnog vijeka i pad nataliteta.
[widgets_on_pages id=”Baner”]
Ministar rada i penzijskog sistema Mirando Mrsić rekao je da će se u Hrvatskoj živjeti sve duže zbog napretka medicine, ali će se isto tako produžiti i radni vijek te naglasio potrebu reformi kojima bi se to promijenilo.
Veličina radne populacije između 20 i 64 godine smanjiće se kroz idućih 40 godina, tako da će Hrvatskoj nedostajati oko 370.000 radno sposobnih građana. Mrsić je naveo skoru potrebu uvoza strane radne snage.
Mrsić je iznio podatak da se u Hrvatskoj odlazi u penziju sa prosječnih 33 godine radnog staža, te činjenicu da je prosječna dob stanovništva niža od stanja u EU. U Hrvatskoj je radno aktivna svaka četvrta, a u Evropi svaka treća osoba.
Prema pokazateljima, do 2030. godine svaki četvrti čovjek u Hrvatskoj će biti stariji od 65 godina, prenose agencije.
