Nedjelja 5. jul 2015. je istorijski dan za Grčku. Sve oči svjetske javnosti uprte su danas prema „zemlji bogova“, gdje se održava referendum na kome Grci odlučuju da li će svoju sudbinu uzeti u svoje ruke ili pristati na “ucjenu“ kako mnogi ocjenjuju zahtjeve kreditora i produžetak agonije.
OXI/NAI pitanja su na koja će Grci danas odgovarati i time sami odlučiti da li će doći do nastavka saradnje s kreditorima ili rizičnog raskida s „Trojkom“.
Grci pred očima nemaju samo budućnost Grčke, već i svoju prošlost, prošlost u kome se vodila borba za više demokratije u zemlji koju su potresali brojni ratovi i krize. Nenaviknuti na grubost Evropske unije koju je sada pokazala, Grci su, malo je reći, ostali zbunjeni.
O dešavanjima u Grčkoj oglasili su se mnogi stručnjaci, analitičari, političari. Među njima je i nobelovac Džozef Stiglic koji je žestoko iskritikovao politiku „Trojke“.
„Grci, obije opcije nose veliki rizik. Ja savjetujem da zaokružite „ne“. Ta opcija vam garantuje kakvu-takvu nadu da ćete sami kontrolisati sopstvenu sudbinu. Suprotna opcija pruža nepojmljivo mučenje i dužničko ropstvo“, rekao je Stiglic.
S njim se slaže još jedan dobitnik Nobelove nagrade Pol Krugman.
„Grčke banke su zatvorene, a kontrola kapitala je uvedena. Izlazak Grčke iz zone eura uopšte nije tako strašan, a situacija o napuštanju djeluje mnogo svetlije od ostanka u bezizlaznom lavirintu dugova“, kaže Krugman, podsjeća Blic.
Suprotno mišljenje ima Viki Prajs, glavna savjetnica Centra za ekonomsko istraživanje.
„Ja bih zaokružila „da“. Ta opcija zadržava banke u solventnom stanju i ostavlja prostor za dalje pregovore“, poručila je Prajsova Grcima.
Činjenica je da obije strane snose odgovornost za katastrofalno stanje u Grčkoj. Krivica Grka je u prevelikom zaduživanju, dok su kreditori surovim mjerama štednje dodatno uništili ekonomiju.
Slično razmišlja priznati stručnjak Džefri Saks koji smatra da EU mora da „olabavi stisak“.
„Njemci moraju da promijene svoj stav i omoguće Grčkoj ostvarivi način vraćanja dugova. Da bi se to desilo, Grci moraju da zaokruže „ne“ ili im nema spasa“, dodaje Saks.
Jedini nobelovac koji bi zaokružio „da“ je Kristofer Pisarides.
„Put oporavka je suočavanje sa problemom, a ne bježanje od istog“, jasan je Pisarides.
Krug stručnjaka koji glasaju za „ne“ zatvara profesor u Pariskoj školi ekonomije Tomas Piketi, koji je zahtjeve kreditora nazvao „klasičnom iznudom“.
U otvorenom pismu koje je potpisalo 246 grčkih profesora ekonomije narod se poziva da zaokruži „da“. U suprotnom, oni tvrde da Grčka skoro sigurno napušta EU.
„Sam referendum je kockanje sa budućnošću Grčke u eurozoni i EU. Zaokružite ‘da‘“, poručili su profesori.
Deset miliona Grka dan uoči referenduma bili su potpuno podijeljeni – podjednako je bilo onih koji smatraju da uslove kreditora treba odbiti i tražiti povoljnije uslove, i onih koji smatraju da je bolje promijeniti vladu da bi se došlo do kompromisa.
Mladi Grci najviše vjeruju svom premijeru Aleksisu Ciprasu njih čak 71 odsto reći će jedno veliko “ne”, ako je suditi po istraživanju.
Šta poslije referenduma?
Da
Ukoliko Grci odluče da prihvate uslove kreditora, zemlja će se suočiti sa nekoliko decenija stroge štednje, bolnim budžetskim rezovima, smanjenjem plata i penzija… S druge strane, to znači siguran ostanak u eurozoni, nove pakete pomoći, priliv stranog novca i određenih finansijskih olakšica… i ono što građane ovih dana najviše zanima, normalizacija bankarskog sistema.
Ne
Druga, rizičnija opcija donosi nekoliko mogućih epiloga. Premijer Cipras dobija bolju poziciju za pregovaračkim stolom. Ipak, ako pregovori propadnu, Grčka se potencijalno suočava sa povratkom na drahmu, ulaskom u hiperinflaciju i još većom depresijom. Jedini spas bili bi Rusi koji bi im pomogli i zauzvrat dobili važnog saveznika.
Dug Grčke
Prema podacima grčkog Ministarstva finansija, ukupan iznos duga Grčke 1. aprila ove godine, iznosio je 312,7 milijardi eura.
Znatan njegov dio – 184 milijarde, otpada na Evropski fond za finansijsku stabilnost (EFSF) – 131 milijardu, kao i na vlade zemalja eurozone, uključujući Njemačku, Francusku, Estoniju, Slovačku.
Grčka je dužna i 27 milijardi eura Evropskoj centralnoj banci (ECB) i 21 milijardu Međunarodnom monetarnom fondu (MMF).
