Grčka se nalazi na prekretnici i mora da odluči hoće li ostati član eurozone ili će je napustiti, a analitičari Wall Street Journala su iznijeli pet mogućih scenarija.
1. Grčka ostaje u eurozoni
Ako Grčka ostane u eurozoni, trebalo bi doći do monimalnog zastoja u ekonomiji. Ostajanjem u eurozoni Grčka centralna banka bi imala pristup sredstvima Evropske centralne banke za održavanje likvidnosti, pa bi tako grčke banke opstale vještačkim održavanjem na životu sredstvima ECB-a. Ovakav scenario uključuje i sporazum o smanjenju duga, ali da to ostvari, Grčka će vjerovatno morati pristati i na dodatne uslove od onih koje su dosad smatrali neprihvatljivima.
2. Izlazi iz eurozone, ali zadržava euro
Analitičar Jacob Funk Kierkegaard s Petersonovog Ekonomskog Instituta u Washingtonu nazvao je ovo predviđanje “crnogorskom opcijom” i smatra da je ovo najvjerovatniji ishod događaja ako Grčka napusti eurozonu. “Grčka će postati samo još jedna relativno siromašna balkanska ekonomija s jednostrano uvedenim eurom ali izvan unije”, smatra Kierkegaard. Ovo bi vjerovatno bilo preuzimanje najgoreg iz dvaju svijetova, zato što će na taj način Grčka izgubiti pristup sredstvima ECB-a. Zemlje koje koriste strane valute kao službeno sredstvo plaćanja u vlastitoj državi i nemaju pristupa kreditorima poput MMF-a i ECB-a, suočene su s tim da im svaka kriza likvidnosti banke automatikom postaje kriza solventnosti. Ovakvi modeli uglavnom koče domaći finansijski sektor – što je pokazala gotovo svaka akademska studija – i usporavaju ekonomski rast. S druge strane, mogu imati bankarski sistem koji je potpuno u vlasništvu stranog kapitala i može uzimati zajmove od centralnih banaka svojih država. (Meksiko nije usvojio dolar nakon finansijske krize 1994-95. – ali da izbjegne prekomjerne gubitke bankarskog sektora, dopustio je da većinu banaka kupe stranci.)
3. Sistem deviznih kurseva
Grčka uvodi novu valutu koju vezuje za kurs eura. Količina nove drahme puštene u opticaj odgovarala bi grčkim internacionalnim rezervama – otprilike nekih 5,8 milijardi dolara. Zagovornici ovog pristupa tvrde da bi ovaj model disciplinovao Grčku. Loša ekonomska politika vodi iscrpljivanju rezervi pa prema tome i domaće monetarne baze, koja opet diže kamatnu stopu drahme, dok dobra monetarna politika ima suprotan efekt. Mana modela je ponovno to što je centralna banka ograničena u pogledu uzimanja zajmova jer ne može slobodno da proizvodi novac. Takođe, ovakav pristup nameće ekonomsku disciplinu koja bi mogla biti vrlo nepopularna trenutno vladajućima u Grčkoj.
4. Dualni sistem valuta
U dualnom sistemu valuta drahma i euro cirkulisale bi paralelno. Ovakav model je star vjekovima i koristio se već mnogo puta. U praksi, ovakav sistem mogao bi se pojaviti kada grčkoj vladi ponestane eura, a moraće servisirati domaće dugove. Ta dugovanja mogla bi se u budućnosti plaćati u eurima ili bi se eventualno podmirivaala u drahmama, ali ove stavke bi inicijalno bile vladine obveznice u denominovanom euru koje bi u javnosti imale manju vrijednost od novčanica i kovanica eura. Ovakav sistem, ako se uvede, mogao bi trajati duže vremena, ali postoji opasnost od Greshamovog zakona koji kaže da “loš novac u opticaju istiskuje onaj bolji”. Prema predviđanju analitičara, euro bi izašao iz opticaja jer bi ga građani “krili u čarape” kao vrijednost, a drahma bi postala jedino sredstvo plaćanja.
5. Nova drahma
Nova drahma vjerovatno se neću uvesti uz veliki bum, nego postepeno – kao što je i opisano u četiri prva opisana scenarija. Eventualnom službenom zamjenom valute, Grci bi stekli kontrolu nad vlastitom monetarnom politikom. Međutim, nova valuta – koja bi najvjerovatnije plutala protiv eura i ostalih glavnih valuta, uzrokovala bi enorman kratkotrajni zastoj u ekonomiji, ne samo zbog snažne devalvacije koja bi uslijedila, nego i zato što bi banke posljedično postale nesolventne. Dugoročni efekti devalvacije zavise od kvaliteta prateće ekonomske politike. Povećanje troškova uvoza uzrokovaće inflaciju, a važan faktor u ovakvom scenariju biće i politika vladajućih oko plata, odnosno koliko će se povećati plate i penzije zbog kompazovanja inflacije. Što je veći rast dohodaka i penzija, devalvacija će imati manji uticaj na dugoročno stimulisanje grčkog izvoza i na smanjenje ekonomskog rasta.
Telegram
