Otkako je “slučaj Snouden” zaokupio svjetsku javnost, svi govore o bezbjednosti računara. Jedna njemačka osiguravajuća kuća je srećna zbog besplatne reklame jer nudi „kibernetičko osiguranje“, javlja Dojče vele.
Odmah nakon što je bivši službenik američke tajne službe NSA Edvard Snoudenotkrio da američke tajne službe između ostalog nadziru komunikaciju na društvenim mrežama, na tržištu se pojavio odgovarajući tematski paket osiguravajućeg društva Alijanc.
Visina iznosa koji firme treba da plate osiguravajućoj kući je različita, u zavisnosti od branše i veličine kompanije, odnosno od jačine osiguranja sistema. Pojedine branše sama Alijanc grupa ne želi kao klijente, posebno one s velikim protokom podataka koje su samim tim visoko rizične. Do sada nijedna banka nije postala klijent Alijanca, a privatno lice to ne može uopšte da postane.
[widgets_on_pages id=”Turizam”]
No, ta ideja nije nipošto nova. U Sjedinjenim Američkim Državama često se otvaraju osiguravajuća društva koja pokrivaju štete nastale u računarskoj sferi, a osiguranici godišnje uplaćuju skoro milijardu eura.
Nije samo “slučaj Snouden” pokazao da je bezbjednost računarskih sistema puna rupa kao švajcarski sir. Soni je, na primjer, imao toliko problema sa „Plejstejšnom 3“ koji je povezan na internet, tako da su hakeri 2011. napali internet portal i mogli da vide mnoge lične podatke korisnika, uključujući i brojeve kreditnih kartica. Bio je to senzacionalan slučaj, koji je nanio ogromnu štetu imidžu Sonija. No, takvu je štetu teško procjeniti, ali i platiti.
Gornja granica štete koja bi mogla da bude isplaćena paketom „Kiber-protekt” je 50 miliona eura, što bi u jednom takvom slučaju bilo brzo premašeno.
Ali, ne moraju sve štete da budu tako spektakularne kao u slučaju Sonija. Alijanc brine i o štetama nastalim iz nehata, kada, na primjer, slabo obučeni radnik napravi sistemsku grešku ili kada preduzetnik svoje podatke čuva u internet-oblaku (Cloud).
Ako se zbog hakerskog napada tim podacima ne može prići, u tom slučaju pomažu stručnjaci Alijanca. Takođe i u slučaju da se preduzetnicima nanese šteta u inostranstvu zbog povrede autorskih i tržišnih prava.
