Predstavnici crnogorskih kompanija iz oblasti prehrambene industrije smatraju da bi jačanje svijesti potrošača da kupuju domaće proizvode, podrška izvozu i povoljniji izvori finansiranja bili najznačajniji pokretači njihovog opstanka i razvoja – pokazala je analiza ovog sektora koju je inicirala PKCG, uradio agroekonomista sa BTF-a prof. Miomir Jovanović.

Predstavljajući rezultate ankete, na koju su odgovorili iz 40 od 75 planiranih kompanija koje proizvode hranu i piće, profesor Jovanović je kazao da je čak 97 odsto njih u preporukama kreatorima ekonomske politike naglasilo veću lojalnost domaćih potrošača, 90 odsto podršku izvozu, a nešto manji procenat naglasilo povoljnije izvore finansiranja, ali i šeme kvaliteta, prenosi Pobjeda.

[widgets_on_pages id=”Turizam”]

Poznati problemi

Jovanović je, na sjednici Odbora poljoprivrede, prehrambene i duvanske industrije, kazao da su ispitanici kao glavne probleme u poslovanju naveli naplatu potraživanja, visoke nivoe kamata i zaduženosti.

On je istakao da je analiza rađena da bude praktično početak detaljnijih i kontinuiranih ispitivanja u sektoru prehrambene industrije koja predstavlja generator i primarne poljoprivredne proizvodnje i privrede uopšte.

– Zbog značaja ovog sektora mora se pratiti stanje, a za to trebaju informacije detaljnije od onih koje imamo iz zvanične statistike – objasnio je Jovanović.

Mežu anketiranim preduzećima najznačajnije mjesto zauzimaju proizvođači, odnosno prerađivači mesa, mlijeka, brašna, hljeba…

Jovanović je rekao da se u centralnom registru nalazi ukupno 1.400 subjekata registrovanih u okviru ovog sektora, da bi i oni trebalo da budu predmet neke kasnije analize, ali da ovih 40 ispitanih kompanija, koje po analizi zapošljavaju 5.200 radnika,  predstavljaju jezgro prehrambene industrije.

„Žilava industrija“

Žilavost ovog sektora, prema riječima Jovanovića, pokazuju i rezultati ankete prema kojoj postoji tendencija rasta godišnjeg prihoda od 20 odsto zahvaljujući povećanju izvoza, širenju maloprodajne mreže, povećanju proizvodnih kapaciteta.

Kao ograničenja u tom dijelu kompanije su naveli ekonomsku krizu, nelojalnu konkurenciju i nedostatak obrtnih sredstava.

Kao najveće prepreke povećanju izvoza kompanije su navele nedovoljnu konkurentnost, nedostatak obrtnih sredstava, odnosno proizvodnih kapaciteta.

Jovanović je naglasio da podatak da 25 odsto ovih preduzeća nema nijedan međunarodno priznat standard u proizvodnji jeste signal da na tome treba više raditi u narednom periodu.

Na sjednici Odbora bilo je riječi o posljedicama ulaska Hrvatske u Evropsku uniju, a prezentovana je i informacija o kretanjima u agraru za pet mjeseci ove godine.

Nigdje kao u Crnoj Gori nije lakše prodati strani proizvod

Na osnovu primjera da trgovci i ugostitelji u Crnoj Gori rijetko nude potrošačima domaću vodu ili vino, već neku iz uvoza, članovi Odbora su zaključili da domaći proizvođači treba da budu aktivniji i da se udružuju, kako bi ostvarili bolji plasman, a da treba aktivnije raditi na promociji potrošnje domaćih proizvoda.

– U nekim restoranima ne nude prvo domaću vodu, prezentuju one proizvođače koji im, osim vode, daju frižider na korišćenje, kao i gratis pakovanje, a to ukazuje na potrebu ukrupnjavanja i povezivanja domaćih proizvođača i traženja modusa kako do boljeg uspjeha – kazala je potpredsjednica PKCG Ljiljana Filipović.

Predsjednik Odbora Milutin Đuranović smatra da Vlada treba da afirmiše prodaju domaćih proizvoda. On je kazao da nije lako mijenjati navike, ali da bi, po modelu koji primjenjuje uspješna kompanija Coca-Cola, trebalo javnost stalno bombardovati idejom ,,kupujte domaće“.

Rade Rajković iz Nacionalnog udruženja vinara i vinogradara kazao je da nigdje nije lakše prodati tuđi proizvod, naročito vino, kao u Crnoj Gori.

– Najteže je prodati domaće vino. Kada pođete u Hrvatsku, na primjer u Dalmaciju, ne možete dobiti bez vino iz te regije, čak ne iz neke druge nego baš iz te. A kod nas, prvo će vam reći imate špansko, italijansko, to je veliki problem – kazao je Rajković i dodao da se ne može ni očekivati od, recimo, konobara koji nijesu iz Crne Gore da nude gostima naše vino.