Beograd je i dalje apsolutni lider po cijenama kvadratnog metra nekretnina u poređenju sa glavnim gradovima zemalja bivše Jugoslavije, uprkos krizi koja je procentualno najviše oborila cijene u Srbiji. Pad od čak 40 odsto Beograd nije pomjerio s vrha liste najskupljih gradova, tako da se prosječna cijena kvadratnog metra nekretnina u centru Beograda okreće od 1,5 hiljada do 1,7 hiljada eura, dok je u Zagrebu na sličnim lokacijama ona od 1,4 hiljada do 1,6 hiljada eura, prenosi B92.

Na osnovu tih podataka reklo bi se da razlika i nije velika, ali kada se uporede primanja u Srbiji i Hrvatskoj, slika postaje značajno drugačija. Zagrepčani za jedan kvadratni metar od 1,5 hiljada eura treba da rade dva mjeseca, a Beograđani nešto više od četiri.

Kada je riječ o ostalim gradovima regiona, cijena kvadratnog metra u Sarajevu iznosi 1,3 hiljade eura, u Podgorici 1,05 hiljada, a u Skoplju hiljadu eura. Za kvadratni metar nekretnine u Sarajevu stanovnik Bosne i Hercegovine treba da radi tri mjeseca, u Skoplju nešto manje, a u Podgorici za dva mjeseca.

Agenti za prodaju nekretnina smatraju da će njihove cijene u regionu dalje padati, što je posljedica veće ponude od tražnje i loše ekonomske situacije. U Srbiji je situacija u jednom dijelu slična, a u drugom potpuno različita.

“Kupaca je sve manje, a gradnja je stala, i zato smo najskuplji, jer se kod nas malo gradi”, saopštio je predstavnik agencije Legat, Nedeljko Malinović.

On je kazao da je ono što se radilo gradila država, a riječ je o skupim stanovima imajući u vidu njihovu lokaciju.

“Pravi primjer je naselje „Stepa Stepanović“ na Voždovcu”, objasnio je Malinović.

On je dodao da ne vjeruje da na tržištu nekretnina u narednom periodu može da dođe do bitnih promjena.

“Mogu da kažem je da u sljedećih šest mjeseci sigurno neće padati cijene nekretnina, jer je ponuda jako loša. Do promjene bi došlo jedino ukoliko bi u Beograd ušlo pet milijardi stambenih investicija, a to je potpuno nerealno”, rekao je Malinović.