Obveznice članica eurozone proživjele su prošle nedelje jednu od najvećih rasprodaja od oktobra 1993. godine, pokazuju podaci Bank of America na koje se poziva Bloomberg.
Zaključno s četvrtkom, vrijednost obveznica eurozone pala je za 142 milijarde eura na 5,75 biliona eura, najnižu nivo od početka marta ove godine. Podaci američke banke otkrivaju da su europske obveznice bile na vrhuncu vrijednosti 15. aprila kada su dostigle 5,93 biliona eura. Krajem prošle godine vrijedile su 5,55 biliona eura. Prinos na njemačke 10-godišnje obveznice, poznatije kao Bund, porastao je 20 baznih bodova i u četvrtak se zaustavio na 0,37 posto.
Dvodnevni rast prinosa ujedno je i najoštriji porast prinosa Bunda od novembra 2011. godine. Podsjetimo, još sredinom prošlog mjeseca, tačnije 17. april, prinos na tu njemačku obveznicu je iznosio 0,049 posto. Prinos i cijena obveznica kreću se u suprotnim smjerovima, pa su za pad cijene zaslužne špekulacije koje daju naslutiti da će inflacija u eurozoni porasti u narednim mjesecima, što je uostalom i bio cilj Evropske centralne banke (ECB) i njezinih golemih monetarnih poticaja od 1,1 biliona eura.
Špekulacije se temelje na podacima ECB-a objavljenima u srijedu prema kojima je monetarni agregat M3 (gotovina, depoziti po viđenju i štednja oročena preko godine dana) u prvom kvartalu na godišnjem nivou ojačao preko četiri posto, najbrže u posljednjih pet godina. K tome, inflacija u Njemačkoj ubrzala je sa 0,1 posto u martu na 0,3 posto u aprilu, objavila je njemačka kancelarija za statistiku.
Prema mišljenju analitičara čija razmišljanja prenosi Bloomberg, za većinu investitora prinosi na evropske obveznice bili su prenisko da bi ih bilo isplativo držati. Naime, prinosi većine su vrlo blizu nule, a kod nekih izdanja i u negativnoj teritoriji . “Prinosi su došli na nivoe gdje ih ni jedan investitor ne želi dugoročno držati”, izjavio je Peter Jolly, rukovodioc istraživanja u najvećoj australijskoj banci po imovini, National Australia Bank.
