Većina korisnika bankomata nezadovoljna je visinom provizije koju mora da plati ukoliko ne može da podigne novac kod svoje banke, kao i time što pojedine banke ograničavaju minimalan iznos novca koji može da se podigne, piše Dan.
Provizija za podizanje novca sa bankomata druge banke je pet eura, nezavisno od iznosa. Na primjer, ako klijent NLB Montenegrobanke želi da podigne novac preko bankomaga Erste banke moraće da plati pet eura provizije nezavisno od iznosa. Dakle, pet eura će platiti podigao deset eura ili deset hiljada eura.
Kada je u pitanju najniži iznos koji se mora podići on varira od pet do 20 eura. Minimalan iznos koji se može podići najniži je na bankomatima Hipo Alpe Adrija banke i iznosi pet eura, dok je najveći kod Erste banke, čak 20 eura. Minimalan iznos koji se može podići na bankomatima CKB, Hipotekarne i NLB Montenegrobanke je 10 eura, tako da ako nekom građaninu koji ima pet eura na računu, a dan pred platu mu baš tih pet eura trebaju, neće moći da ih podigne preko bankomata.
Osim visoke provizije i ograničavajućeg minimalnog iznosa, na bankomatima se mogu pojaviti i drugi problemi. „Danu”se obratio jedan građanin, klijent NLB-a, koji je naveo da kada je htio da provjeri stanje na bankomatu Erste banke nije mogao da uzme karticu nazad ukoliko ne podigne minimum 20 eura. Iz Erste banke, međutim, kažu da su korisnicima svih banaka na bankomatima dostupne identične opcije.
– To znači da prilikom odabira opcije pregled stanja na računu, bankomat na ekranu prikazuje raspoloživo stanje korisnika, uz upit da li želi da nastavi transakciju. U slučaju da odgovori negativno, transakcija se tu završava, nakon čega korisnik može preuzeti karticu bez obaveze da podigne novac. Erste banka ne naplaćuje pregled stanja korisnicima platnih kartica drugih banaka, kako onima koje su izdage u Crnoj Gori gako i onima van nje, saopštili su „Danu” iz Erste banke.
Bankarski ombudsman Halil Kalač kazao je „Danu” da je visina provizije prilikom podizanja novca sa automata povod pritužbi građana na banke.
– Provizija koju banke uzimaju ukoliko korisnik jedne kartice podigne novac sa drugog bankomata je za naš standard previsoka. Najviše prigovora od strane klijenata bankarskom ombudsmanu je baš na visinu tih transakcija na bankomatima i na ukupne troškove koje imaju kod kreditnih, odnosno elektronskih kartica. U svim tim pojedinačnim slučajevima slao sam preporuku bankama da spuste troškove i da one budu onakve kakve su kod zemalja u okruženju, poručio je Kalač.
Prema njegovim riječima, logično je da održavanje kartica treba da bude na nivou kao u zemljama EU, a ne visočije.
Banke nijesu odbile te naše zahtjeve i prigovore klijenata, ali promjene kod njihovih groškova su neznatne. Ukupni troškovi korišćenja bankarskih kartica i bankomata su vrlo visoki i očekujemo da će u ovoj godini doći do značajnog smanjenja, ocijenio je Kalač.
Direktorka CEZAP-a Olga Nikčević istakla je da su problematične odluke stvar politike banaka i da građani, nažalost, mogu samo da se žale ali ne mogu ništa promijeniti.
Banka je obavezna da građane obavijesti koliko košta transakcija sa automata banke čiji nijesu klijenti i to je sve. Ako sam ja, na primjer, klijent CKB-a a hoću da podignem novac sa drugog bankomata moram da platim pet eura. Nažalost, građani mogu da se žale koliko hoće, sve je uzalud. Istina je da su naše banke zelenaši, ali to je stvar njihove poslovne politike, kazala je Nikčevićeva.
