Činjenica je: globalno tržište umjetnina cvjeta. Dokaz tome je iznos prodaje od 51 milijardi eura što nije samo rekodni iznos već i dvostruko veći na razliku od 2009., te znatno veći od zadnjeg rekorda iz 2007. koji je bilježio 48 milijardi eura prema Europskoj fondaciji likovnih umjetnosti.

Prošli mjesec anonimni kupac je platio 300 miliona dolara za Paul Gauguinovo djelo “Kad ćeš se udati?” te time postao ponuđač najviše cijene plaćene za umjetničko djelo.

“Moramo pokazati ljudima da je još uvijek moguće investirati bez velikih ulaganja i rizika od gubitka uloženog kapitala“, kaže James Stewart, direktor Muzeja umjetnosti Univerziteta Princeton. “Pokušavam usmjeriti ljude na činjenicu da se kupovina nečeg što nije moderno ili otkriveno može pokazati kao dobra investicija.” No ipak cijene savremenih i poslijeratnih umjetničkih djela porasle su za 19 posto u odnosu na proteklu godinu.

Umjetnost je koristan oblik diverzifikacije, iako kao i mnogi drugi oblici imovine nije postala oblik naplate tokom finansijske krize. Kao jedna stvarna imovina ne zahtijeva mnoga ulaganja i održavanja, te je pogodna za kupce koji ne planiraju ulagati u imovinu koja zahtijeva plaćanje poreza.

Rizik ulaganja u umjetnost je neosporno velik. Cijene su promjenljive i tržište je neregulisano.

“Trendovi tržišta, pogotovo na vrhu, temelje se na strastima i hirovima male grupe kolekcionara“, kaže Orlando Rock iz Christie’s.

Prema Arts Economicsu, istraživačkoj kompaniji, vrijednosti umjetničkih djela koja koštaju više od 200.000 eura rastu pet puta brže od onih jeftinijih. Iako je bila dobra godina za ssvremenu umjetnost, cijene starih majstora su ostale iste, a kineske dekorativne umjetnine gube na vrijednost.

Transakcijske troškova koji ponekad dosežu visinu od četiri posto, čine umjetnine posebno skupim sredstvom za trgovinu.

„Oni koji kupuju iz estetskih razloga imaju mogućnost većeg povrata od onih koji kupuju isključivo za finansijsku dobit“ kaže Philip Hook iz aukcijske kuće Sotheby’s. “Ljudi kupuju umjetnine kada su sigurni da će u budućnosti ostvarivati dobit“, kaže Klara McAndrew, ekonomista koja se bavi umjetnošću.

Jedan od savjeta je kupovina suprotna trendu. Umjetnost je kao modni trend: uvijek se mijenja.

“Kretanje vrijednosti umjetnina na tržištu je ciklično“, kaže Inge Reist, direktor Centra za istoriju Frick Art knjižare u New Yorku za Bloomberg. “Nekim umjetnicima se vrijednost mijenja. Ako su dovoljno talentovani i bili dovoljno popularni, postoji dobra šansa da će im se eventualni gubitak popularnosti vratiti“.

Nešto što je nepoznato može biti vrlo vrijedno. Tako su neke kategorije umjetnosti nevjerovatno pristupačne jer malo ljudi zna da one postoje. “Mislim da ima puno ljudi koji su iznenađeni kada otkriju koliko autentični predmeti s dobrim porijeklom mogu biti pristupačni” kaže Stacy Goodman, viši savjetnik u Sotheby’su. “Možete kupiti vrlo kvalitetnu umjetninu za manje od 10,000 dolara“.