Iako više od 80 odsto stanovnika Crne Gore, makar prema zvaničnim istraživanjima s kraja prošle godine, nikada nije kupilo ili naručilo robu preko interneta, broj građana koji trguju klikom iz fotelje svake godine je veći.

Podaci do kojih je Pobjeda došla pokazuju da oni koji jednom počnu da trguju to čine sve češće, tako da se prošle godine broj pristiglih pošiljki kupljenih posredstvom elektronske trgovine uvećao za dva i po puta u odnosu na 2013. godinu.

Kada se uporede različite statistike, ugrubo, ispada da je lani svaki deseti stanovnik Crne Gore trgovao preko interenta, a naručio je, u prosjeku, četiri proizvoda…

Stalni porast

Tokom 2014. godine Pošta Crne Gore uručila je oko 240.000 pošiljki e-trgovine. U 2013. godini građanima Crne Gore uručeno je oko 91.000 pošiljki čiji je sadržaj roba kupljena na internetu. Ove brojke dovoljno govore o trendu rasta kada je riječ o elektronskoj trgovini. Samo u januaru 2015. godine imamo 10.000 više ovih pošiljki nego u januaru prošle godine saopštila je Pobjedi portparolka PCG Vesna Goljević-Novović. Prema njenim riječima, najveći broj pošiljki elektronske trgovme dolazi iz Kine, Singapura, Švajcarske i Velike Britanije, piše Pobjeda.

Broj korisnika e-trgovine u stalnom je porastu, a sve više ljudi u Crnoj Gori se opredjeljuje za ovaj način trgovine. Pošta Crne Gore se nameće kao logičan partner u dostavi elektronski poručene robe. Zahvaljujući resursima fizičke mreže, iskusnom kadru i dobroj tehnološkoj opremljenosti na cijeloj teritoriji Crne Gore, imamo dragocjenu mogućnost da u potpunosti zaokružimo proces koji započinje plaćanjem na nekom od popularnih internet portala, a završava dostavom te pošiljke navodi sagovornica.

Šta se trguje?

Prema podacima Monstata, broj građana (sektor domaćinstva) koji je u posljednjem kvartalu prošle godine kupio ili naručio robu preko interneta iznosio je sedam odsto, dok je broj onih koji nikada to nijesu uradili 81 procenat. Godinu ranije, broj onih koji do tada nijesu elektronski trgovali činio je je 88,2 odsto. Ispitanici koji su u ovom Monstatovom istraživanju naveli da su trgovali tokom 12 mjeseci prošle godine, najčešće su kupovali odjeću i sportske proizvode (73,4 odsto). Oko 8,7 odsto građana elektronskim putem je rezervisalo i platilo smještaj za odmor, 8,3 odsto je kupilo video igrice ili računarske softvere. Karte za prevoz ili iznajmljivanje automobila platilo je 5,4 odsto ispitanika; filmove i muziku trgovalo 2,6 odsto dok je farmaceutske proizvode kupilo 2,7 odsto građana.

Prema tome odakle je roba kupljena najviše je, gotovo 52 odsto, porijeklom van zemalja Evropske unije (prednjači Kina), 31 odsto robe je kupljeno ili uvezeno iz Evropske unije, dok je 37,5 kupljeno na domaćem terenu. Za 1,8 nije poznata zemlja porijekla trgovca.

PayPal i prečice

Elektronska trgovina bilježi ekspanziju naročito od aktiviranja PayPal posredovanja u elektronskom plaćanju sredinom prošle godine, kada je naša zemlja postala dio ovog sistema za slanje novca i plaćanje putem interneta. Ipak, ,,platni promet“ unutar usluga PayPala je sveden na jednosmjerni saobraćaj: u Crnoj Gori postoji mogućnost plaćanja na internetu za fizička lica i slanje novca, ali ne i prijem i plaćanje za pravna lica, što onemogućava elektronsku trgovinu i pozicioniranje firmi recimo na ebay prodavnici, koja nudi veliku ponudu aukcijske kupovine i prodaje.

Prije nego je kod nas zvanično zaživio ovaj globalno prihvaćen sistem plaćanja, koji garantuje sigurnost transakcija na internetu, građani su pronalazili način da ,,zaobiđu sistem“ i uključe se u sigurno trgovanje internetom.

Ulica ,,ta i ta, Podgorica, Montengro… stajalo bi na adresi, a na mjestu zemlje Hrvatska, Slovenija, Irska. Ovaj je sistem funkcionisao jer su prozvodi, formalno preko hrvatskog ili slovenačkog naloga, uz određeni rizik, ipak stizali do domaćih kupaca. O tome za Pobjedu govori i Zvonko Radević iz Bara.

Preko interneta trgujem već pet, šest godina. Čim sam čuo da se aktivirao PayPal u komšiluku, Hrvatskoj, i saznao za iskustva ljudi koji su zaobilazili sistem tako što su upisivali svoju pravu adresu i na kraju dodavali Hrvatsku, odradio sam i ja to isto… I pošiljke su stizale kaže Radević.

Prema njegovim riječima, prednost PayPal i ebay sistema su velike, jer je preko njih dostupno ogromno tržište, dakle skoro sve što vam treba, a trgovina je sigurna.

PayPal-u date podatke sa kartice i onda više nema potrebe nigdje da ih ukucavate onlajn. To vam dođe kao elektronska propusnica za trgovinu. Oni plaćaju za vas, a ebay (aukcijska kupovina i prodaja) se brine o tome da ako kupite nešto od njih to i stigne na vašu adresu. Dešava se da se paket zagubi ili stigne oštećen, ili pogrešna stvar, ali ebay putem PayPala refundira novac i time maksimalno štiti kupca kaže Radević.

On navodi da zbog sigurnosti plaća uglavnom preko PayPal i trguje na sajtovima koji podržavaju taj sistem plaćanja.

Na računu držim nekih pedesetak eura, za neke hitnije trgovine, a karticu sam blokirao na minus, i ako dođe do neke zloupotrebe ne bi bila prevelika šteta. A inače mi se to do sad nije dešavalo, sadašnji način trgovine mi je zaista siguran a brojeve kartice ne da jem nigdje gdje nije baš provjereno kaže sagovornik.

Mehanizmi sigurnosti

Prema riječima Miljana Vukićevića, vođe odjeljenja za kartično poslovanje u NLB Montenegrobanci, analize su potvrdile da se promet na internetu sa NLB platnim karticama, upoređujući ukupne iznose između 2013. i 2014. godine, uvećao za 21 odsto, dok se broj transakcija za isti period povećao za 49 odsto, a taj procenat i dalje raste.

Kako je promet posredstvom platnih kartica u stalnom porastu, time raste i vjerovatnoća zloupotreba, pa je imperativ za bankarski sektor podizanje nivoa bezbjednosti klijenata na što viši nivo, kao i da sugeriše klijentima na koji način da trguju.

Ključna preporuka banke klijentima je, da trguju na web stranicama koje su prepoznate kao sigurne i imaju tradiciju u pružanju ovih usluga. Dalje, preporučujemo da koriste kartice sa implementiranom tehnologijom koja ima najveći nivo bezbjednosti (3D secure). Pored toga, poželjno je da koriste servise koje banka pruža u dijelu informisanja o obavljenim transakcijama, ograničavanja iznosa i broja tranakcija po pojedinim kanalima na nivou dana i mjeseca (limiti), kao i da se u slučaju nepoznavanja ove vrste proizvoda konsultuju sa stručnim službama banke preko njenog kontakt centra ili direktno sa službom kartičarstva. Naravno standardna preporuka je da čuvaju kartice i podatke sa kartica navodi Vukićević. Prema njegovim riječima, NLB Montenegrobanka je implementirala servis ,,3D secure” na svojim karticama i time podigla na veći nivo bezbjednost svojih klijenata.

Radi se o sigurnosnom standardu koji podržavaju najveći kartični brendovi VISA i MasterCard, koji je razvijen sa namjenom da smanji neovlašćeno korišćenje kartica. Servis se zasniva na tome da prilikom svake transakcije na sajtovima koji podržavaju ,,3D secure” korisnik kartice dobija jednokratnu dinamičku lozinku, koja je samo njemu poznata, putem SMS-a ili email-a, kojom mora verifikovati plaćanje. Servis je implementiran na svim karticama koje su registrovane na ime klijenta. Zbog toga banka preporučuje klijentima da transakcije na internetu obavljaju isključivo na web stranicama koje imaju implementirano ,,3D secure” rješenje kaže Vukićević.

On navodi da klijent svakako, zbog svog ličnog osjećaja sigurnosti, može tražiti izdavanje pripejd kartice ili druge debitne kartice vezane za poseban račun i na njoj držati samo onoliko novca koliko je planirao potrošiti u tom momentu.

Uz ovaj servis klijenti dobijaju SMS informaciju za sve pokušaje obavljanja transakcija, tako da prilikom pokušaja zloupotrebe mogu reagovati na vrijeme. Takođe je svim korisnicima kartica omogućeno da postave limite za obavljanje transakcija po pojedinačnim kanalima, pa tako i za internet transakcije navodi Vukićević.

Iskustvo

Pored sigurnosnih mjera, ključna stvar u svijetu internet trgovine je razmjena iskustava. Do njih se dolazi čestom trgovinom, ali i diskusijom na forumima, društvenim grupama ili praćenjem rejtinga pojedinih onlajn prodavnica. Tako su se vremenom iskristalisali određeni sajtovi kao sigurni, a konkretni prodavači kao pouzdani.

Kada dublje uđete u ,,problematiku” onda dolazite i do situacije da preko interneta upoznate posrednike koji će za vas uz određenu proviziju trgovati i na prilično zatvorenim lokalnim aukcijskim tržištima poput japanskog ili nekih američkih oglašivača koji ne šalju robu preko okeana. No, to su već metodi za vrsne i iskusne kupce. Za početak svi probaju sa alliexpresom gdje ima i sektora gdje je ,,sve za euro”. To je bezazlena cifra čak i ako paket ne stigne. A kad stigne, probaćete ponovo. Euro po euro… Trgovini nikad kraja.

Pritužbe zbog eura takse i otkupa tovarnog lista

I pored niza povoljnosti, naročito zbog, iz ugla građana gledano, prihvatljivog cenzusa vrijednosti robe koja ne podliježe carinjenju, kupci često imaju prigovor na neka rješenja za koja tvrde da naročito pogađaju sitne pošiljke.

Prije svega se misli na naknadu Pošte za podnošenje na carinjenje u iznosu od eura.

Prema riječima sagovornika, sporan je i problem tovarnog lista kod nekih pružalaca usluge ekspres dostave.

Ukoliko sami ne preuzmete i regulišete tovarni list na carini, predmet ili knjiga koja je koštala osam eura može vas koštati četiri puta skuplje…Traži se, naime, i 25 eura da bi završili papirologiju ,,otkupa tovarnog lista“ ili „oslobađanja od carine”, iako je riječ o svakodnevnoj proceduri koja se rutinski radi. No, srećom, može čovjek i sam to odradit (popuni se formular kod njih, preda na carinu i preuzme paket), samo je malo čudno da radite nešto za šta su plaćeni da dostave paket na adresu… navodi Zvonko Radević.

Neke od globalnih onlajn ,,tržnica“ ili prodavnica na kojima građani Crne Gore sve češće naručuju i kupuju proizvode preko interneta su alliexpress, ebay, sportdirect, cabelas…

Na ruku potrošačima koji trguju preko interneta idu i zakonske odredbe koje omogućavaju kupovinu proizvoda vrijednosti do 150 eura koji ne podliježu plaćanju carine i PDV-a. Liberalan sistem trgovine ne ide svima u prilog.

Vlasnik prodavnice ribolovne opreme Megafish iz Podgorice Stevan Drekalović ističe da su radnje poput njegove na udaru.

Većina proizvoda koje mi nudimo košta ispod 150 eura i može se kupiti u inostranim online prodavnicama. Ovdje nije riječ o zdravoj i fer konkurenciji. Neobračunavanje PDV-a na tako kupljenu robu da je nepravednu prednost inostranim trgovcima koji plasiraju svoje proizvode na naše tržište. To u startu čini njihove proizvode dvadesetak odsto jeftinijim u odnosu na iste kod nas. Naši potrošači se ponašaju racionalno i u sve većem broju kupuju online. S obzirom na rastući trend ako se nešto brzo ne učini po tom pitanju, a tu mislim na početak obračunavanja poreza (i carine) na ovako kupljenu robu, nama u ovoj branši se ne piše dobro. Znam da se kupuju sve vrste roba na ovakav način pa smatram da je zbog ove situacije i neubiranja poreza i država na velikom gubitku. Očekujem da nas zakonodavci zaštite kazao je Drekalović Pobjedi.

E-račun novi servis Pošte

Pošta Crne Gore aktiviraće početkom sedmice E-račun, servis koji će korisnicima omogućiti lako i pregledno elektronsko plaćanje mjesečnih obaveza za komunalne usluge (vodovod, čistoća), električnu energiju, usluge operatera mobilne i fiksne telefonije, te usluge provajdera kablovske televizije i Interneta. To je najavila portparolka Pošte Vesna Goljević-Novović.

Kako je istakla riječ je o zaokruživanju seta elektronskih servisa koje godinama unazad postepeno PCG implementira kako bi preselila dio svog poslovanja u digitalnu sferu.

Broj web servisa raste iz godine u godinu i postaje prepoznatljiva dimenzija Poštinog poslovanja.

U ovom trenutku ,,E-post Montenegro“ čine Web telegram, Web shop, On-line adresnica i E-račun, servis koji će korisnicima biti na raspolaganju već narednih dana navela je ona.