Nagomilan dug grčkih poreskih obveznika iznosi 76 milijarda eura i nastavlja rasti svakog mjeseca zbog ekonomskih problema domačinstava, što je težak zadatak za ministre koji traže način za izlazak iz takve situacije.

Ministarka je pak ocijenila da država ne može računati da će naplatiti više od 9 milijardi eura, ili 11,6 posto ukupnog duga, zbog stečaja preduzeća i zbog toga što se nekim obveznicima izgubio svaki trag.

Valavani je podsjetila da grčka lijeva vlada koju predvodi Siriza mora povećati državne prihode kako bi pomogla najugroženijim građanima.

“Bez prihoda ne možemo sprovoditi našu socijalnu politiku. Pomoći ćemo ljudima nudeći im mogućnost otplate barem 20 eura na mjesec. Rezultat može biti samo pozitivan”, rekla je.

Program ljevice predviđa prvi niz socijalnih mjera vrijedan oko 2 milijarde eura za somaćinstva najugroženija krizom. Te su mjere sa sumnjom dočekali povjerioci (EU, ESB, MMF) Grčke koji strahuju da će one dovesti u pitanje krhki državni proračun.

Grčku u nepovoljan položaj dovodi i javni dug od oko 320 milijarda eura (oko 175 posto BDP-a) za koji traži smanjenje od svojih povjerilaca. To je pitanje jedna od glavnih tačaka spoticanja u teškim pregovorima koje upravo vode Grčka i eurozona.