Građani Crne Gore ubuduće će morati da bankama kod kojih imaju otvoren ili žele da otvore bilo kakav račun dokazuju da nijesu državljani Sjedinjenih Američkih Država (SAD), dok će američkim poreskim organima biti omogućen uvid u njihove finansijske tokove.
To je predviđeno bilateralnim sporazumom o unapređenju ispunjavanja poreskih obaveza na međunarodnom nivou i sproveđenju FATCA propisa, koji su vlade Crne Gore i SAD potpisale u junu prošle godine, a čija će puna primjena početi najkasnije do septembra 2015.
Podatke dostavljaju i preduzeća
Osim građana, tražene podatke i izjavu vlasnika računa da nije državljanin niti rezident SAD bankama i drugim finansijskim institucijama moraće da dostave i preduzeća koja posluju na teritoriji naše države. U slučaju da klijenti ne dostave potrebne podatke, finansijske institucije su, kako je aneksom sporazuma definisano, dužne da sa njima postupaju kao sa državljanima SAD, odnosno da informacije o njihovim finansijskim tokovima dostave američkim poreskim organima, pišu današnje Dnevne novine.
Ukoliko podaci, koji, pored ostalog, obuhvataju državljanstvo ili rezidentnost vlasnika računa, adresu prebivališta i telefonski broj, a kojima se zadire u privatnost građana, već postoje u evidenciji finansijske institucije, oni će bez saglasnosti klijenata biti dostavljeni Upravi javnih prihoda sAd.
U informaciji o zaključivanju sporazuma Vlada je navela da bi neusklađenost poslovanja sa FATCA propisom izložilo domaće banke i druge finansijske institucije reputacionom i finansijskom riziku, uz mogućnost ograničavanja, otežavanja ili čak prekida poslovnih odnosa.
“S tim u vezi, Ministarstvu finansija se obratilo nekoliko institucija sa zahtjevom za pristupanje sistemu FATCA propisa i definisanju modela za njihovo sprovođenje. Kao mjera nepostupanja po ovom propisu predviđena je i naplata 30 odsto poreza po odbitku za svaku transakciju po računu koji nije prijavljen prema odredbama FATCA-e”, navodi se u Vladinom dokumentu iz juna prošle godine.
Poreska uprava nadležni organ
Krajnju rok za potpisivanje bilateralnog ugovora sa SAD bio je 30. jun 2014. godine, a Ministarstvo finansija SAD je 1. jula izvijestilo da je sa Crnom Gorom postignut “suštinski sporazum” po modelu 1 bilateralnog sporazuma za pristup sistemu FATCA. Prihvaćeni model predviđa obavezu finansijskih institucija da dostavljaju podatke o transferima sa računa američkih rezidentnih lica otvorenih u Crnoj Gori Ministarstvu finansija, kao nadležnom organu, odnosno Poreskoj upravi, koja bi ih po propisanoj proceduri prosljeđivala Upravi javnih prihoda SAD.
Države primorane da prihvate FATCA propise
FATCA (Foreign Acount Tax Compliance Act) je zakon koji je Kongres SAD usvojio prije pet godina, a njegova međunarodna primjena počela je 1. jula 2014. Osnovni razlog za donošenje ovog zakona bila je namjera američkih vlasti da spriječi svoje građane da prometom preko stranih tekućih računa vrše utaju poreza, zbog koje navodno gube oko sto milijardi dolara godišnje.
Ovo je prvi zakon koji je prešao granice zemlje u kojoj je usvojen, a sve finansijske institucije u državama koje prihvate njegove odredbe u obavezi su da američkim poreskim organima šalju podatke sa bankovnih računa državljana SAD.
Najrazvijenije države sveta već su potpisale međudržavni sporazum sa SAD, a prema pisanju magazina “Forbs”, one su na neki način bile primorane na to jer bi u suprotnom rizikovale da im bude onemogućen pristup američkom tržištu.
Saglasnost klijenata uslov za prenos podataka
Agencija za za štitu ličnih podataka sredinom maja prošle godine ocijenila je da transfer ličnih podataka klijenata koji spadaju u kategoriju poreskih obveznika sAd nije u suprotnosti sa Zakonom o zaštiti podataka o ličnosti, ali samo ukoliko je za to dobijena njihova saglasnost.
U mišljenju koje je na zahtjev banke Societe General Montenegro uradio Savjet agencije, na čelu sa predsjednikom Šefkom Crnovršaninom, navodi se da je samo nedvosmislen pristanak klijenata, koji spadaju u kategoriju poreskih obveznika SAD, pravni osnov za obradu ličnih podataka.
“Dakle, pravni osnov za obradu ličnih podataka, prednje pomenute kategorije deponenata ove banke, predstavlja slobodno i dobrovoljno data izjava, u pisanoj formi ili usmeno na zapisnik, kojom isti nakon što su informisani o namjeni obrade (koj a mora imati jasno definisanu svrhu) izražavaju pristanak za obradu, odnosno za iznos njihovih ličnih podataka. Pored toga, obim podataka koji se iznosi ne može biti veći od obima podataka za koje je lice dalo saglasnost, odnosno, veći nego što je potrebno da bi se postigla svrha obrade niti na način koji nije u skladu sa njihovom namjenom”, ističe se u mišljenju Agencije, u koje su DN imale uvid.
Kako se dodaje, ako je od lica čiji se podaci iznose dobijena prethodna saglasnost i ako je ono upoznato sa mogućim posljedicama njihovog iznošenja, saglasnost Agencije nije obavezna.
Šta kaže zakon
Član 10 Zakona o zaštiti podataka o ličnosti propisuje da se obrada ličnih podataka može vršiti ukoliko za to postoji osnov u zakonu ili uz saglasnost lica čiji se podaci obrađuju. Saglasnost, shodno članu 9 ovog zakona, je slobodno data izjava u pisanoj formi ili usmeno na zapisnik, kojom lice nakon što je informisano o namjeni obrade, izražava pristanak da se njegovi lični podaci obrađuju za određenu namjenu.
U Ministarstvu bez odgovora
U Ministarstvu finansija, na čijem je čelu Radoje Zugić, juče nijesu odgovarili na pitanja Dnevnih novina u vezi sa primjenom FATCA potpisa u Crnoj Gori.
– Da li imate američko dežavljanstvo?
– Imate li broj državljanstvo?
– Da li ste rođeni u SAD?
– Imate li prijavljeno boravište u SAD?
– Imate li prijavljenu adresu stanovanja u SAD,m telefona, koji se vodi na Vas, na teritoriji SAD?
– Imate li trajni nalog za prenos sredstava na račun koji se održava u SAD?
– Da li imate punomoćnika sa boravištem u SAD?
54 države, među kojima su sve članice Evropske unije, ali i Rusija, Kina i Australija do sada su pristale na primjenu FATCA propisa na njihovoj teritoriji.
