Počinje i deveta godina od kada se Veselin Veso Milić, penzioner iz Nikšića, bori sa pravosudnim sistemom pokušavajući da dokaže da nije bio žirant na tri kredita ukupne vrijednosti 17.500 eura.
Još u novembru 2012. godine Opštinski sud u Nikšiću, nakon desetak sudskih ročišta u Nikšiću i Baru, gradu u kome su prevaranti novac podizali sa računa tadašnje Oportjuniti, danas Erste banke, presudio je u Vesovu korist. Sudskom vještaku finansijske struke Jovanu Varajiću naloženo je da izračuna sumu koju Veselinu Miliću iz Nikšića solidarno treba da isplate Fond PIO i banka. Međutim, kako presuda tada nije bila pravosnažna, 3. januara 2013. godine tužene strane su uložile žalbu i postupak je proslijeđen Višem sudu u Podgorici.
– Viši sud je vratio sve na početak i tako se ponovo vrtim u krugu, a ja nemam od čega da živim. Glavna mi je hrana krtola koju ispečem u pećnici „smederevca“. Kažu mi, pravda će pobijediti, strpi se, ali meni od minimalne penzije, kad odbiju ratu trećeg kredita koji još vraćam, ostane ravno 37 eura. Na često pitanje dobronamjernih kako sam živ, nemam neki razuman odgovor priča Veso i pokazuje obimnu dokumentaciju i prisjeća se muka kroz koje je prošao na brojnim ročištima.
Prva rata za kredit od 5.000 eura podignut na ime Mirsade Milanović, kojoj je on navodno bio žirant, Miliću je odbijena u junu 2006. godine. U narednom periodu saznao je da je navodno žirirao i Ćamilu Hajrušiju za 7.500 eura i Ratki Kračković na 5.000 eura.
– Svi krediti su podignuti u Baru i od tada pa do danas ja ne primam penziju i čekam da sudije prihvate dokaze i da me oslobode muka, ali čekaću izgleda još razočaran je Milić.
Kako kaže, sve je bilo jasno do početka: u vrijeme kada je navodno bio žirant na tim kreditima, penzija mu je bila 94 eura, dakle nije zakonski mogao biti žirant za tolike sume. Sudijama to godinama nije bilo dovoljno, kao ni priznanje jednog od nosilaca kredita Ćamila Hajrušija iz Nikšića da mu Veselin nije bio žirant, traženo je vještačenje grafologa. I kao u ružnom snu, on sve to sada ponovo prolazi.
– Ja se osjećam kao krivac, a ne kao oštećeni. Postupci suda navode me na sumnju da su svi oni u istom kolu, ostavljena je mogućnost beskrajnog iscrpljivanja nas koji smo pokradeni, dok oni koji su podizali te kredite još nijesu stali pred sudiju, osim u svojstvu svjedoka. I niko se ne pita ko je ta dokumenta potpisivao u fondu Pio nego savjetuju nama da mi pokrenemo neku privatnu istragu priča Milić.
A šema prevara po Vesu je jasna, samo kad bi nekoga interesovalo da je razotkrije: lažni papiri su pravljeni u Nikšiću i prodavani zainteresovanima za 1.000 eura. Toliko je dobijao i navodni nosilac kredita kada podigne novac, a ostatak je išao organizatorima posla.
– Građani koji su prevareni dobro znaju ko su ti ljudi, ali očigledno nekome odgovara da se oni ne pojavljuju u sudnici. A iz nikšićkih prigradskih naselja Budo Tomović, Humci i Rubeža sigurno je izvučeno preko milion eura lažnih kredita i sve to sada vraća radnička sirotinja iz ta tri naselja. Jer oni dobro znaju da sirotinji možeš raditi šta hoćeš ona trpi. A očigledno znaju i da neće odgovarati zaključuje Milić.
Izvor: Blic CG
