Zakonski uslovi da domaćinstva biraju svog snabdjevača električnom energijom su ispunjeni i to je formalno moguće od 1. januara, ali je problem što snabdjevača nema, pa građani nemaju koga da izaberu osim postojeće Elektroprivrede.
Iz Ministarstva ekonomije kažu da će bolji uslovi za kompanije koje bi snabdijevale građane strujom postojati nakon usvajanja novog zakona o energetici koji je u pripremi.
Tržište električne energije u Hrvatskoj liberalizovano je za domaćinstva sredinom 2013. godine i postoje četiri snabdjevača, što je uticalo na djelimični pad cijene električne energije. Od početka godine domaćinstva iz Bosne i Hercegovine i Srbije takođe mogu birati od koga će kupovati električnu energiju. Prema podacima regulatornih agencija, u Federaciji BiH ima devet registrovanih snabdjevača, u Republici Srpskoj osam, a u Srbiji 86.
Osnovna cijena kilovat-sata struje u Hrvatskoj u skupljoj tarifi iznosi 0,48 kuna što je 6,2 centa, dok je jeftina tarifa 3,1 cent. Viša tarifa u Crnoj Gori je 5,1 cent, a niža 2,56 centi. I u Hrvatskoj se na osnovnu cijenu plaća više naknada pa konačna prosječna cijena kilovat sata sa PDV-om od 25 odsto (u CG je 19 odsto) iznosi oko 12,5 centi, a kod nas je oko 10 centi.
Novi privatni snabdjevači ponudili su više vrsta ugovora u kojima su dali popuste na osnovnu cijenu kilovata od sedam do 12 odsto u zavisnosti od dužine trajanja ugovora, načina plaćanja i obračuna. Popust se odnosi samo na osnovnu cijenu jer oni naknade za prenos i distribuciju plaćaju državnoj Elektroprivredi (HEP).
Osim HEP-a, koji je nakon liberalizacije tržišta takođe uveo određene povoljnosti, snabdjevači u Hrvatskoj su njemački RWE, slovenački GEN-I i Hrvatski telekom, član njemačke T-com grupe.
Prema informacijama iz hrvatskih medija, više od 200 hiljada potrošača je prešlo iz HEP-a kod nekih od privatnih snabdjevača. RWE u Hrvatskoj ima svoju termoelektranu snage 210 megavata, ali i proizvodne pogone i kompanije za trgovinu električnom energijom u drugim državama. GEN-I posluje u 18 država centralne i jugoistočne Evrope. To što posluju na više tržišta i što se bave i proizvodnjom, veletrgovinom i snabdijevanjem kompanijama omogućava da bolje prate, a i utiču na cijene električne energije.
Iz Ministarstva ekonomije su “Vijestima” kazali da prema važećem zakonu postoje preduslovi, ali da će se donošenjem novog zakona o energetici stvoriti uslovi za funkcionisanje tržišta električne energije za domaćinstva i unapređenje konkurencije u Crnoj Gori. Novi zakon bio je na javnoj raspravi do 15. septembra, a prema planu Vlade oni će konačan tekst Skupštini poslati do kraja marta ove godine.
Državni Montenegro bounus snabdijeva samo KAP
Sada u Crnoj Gori kao snabdjevači električne energije postoje samo većinski državna Elektroprivreda i državni Montenegro bonus, ali se on bavi samo snabdijevanjem Kombinata aluminijuma.
“Smatramo da je rano za konstataciju da nema zainteresovanih kompanija za snabdijevanje električnom energijom domaćinstava u
Crnoj Gori. Na tu zainteresovanost može uticati veličina tržišta, odnosno potencijalni broj kupaca u Crnoj Gori, visina cijene električne energije na tržištu, konkurencije, procjene mogućnosti da se kupljena energija prenese do kupaca i nekih drugih okolnosti”, saopšteno je iz resornog Ministarstva ekonomije.
Telekom ne planira da uđe u posao
Hrvatski telekom se od kraja 2013. godine bavi snabdijevanjem električnom energijom. U hrvatskim medijima navode da su se na to odlučili jer ima više članica T-com grupe koje se bave i tom djelatnošću, a razlozi su i pad prihoda od standardnih telekomunikacionih usluga. Te nove usluge prodaju preko svoje već postojeće mreže predstavništava čime ostvaruju uštede, a pakete mogu vezivati za svoje standardne usluge.
“Crnogorski Telekom trenutno ne planira da se bavi tom djelatnošću. Osim Hrvatskog telekoma, koliko je nama poznato, u DT grupi se i Mađar telekom bavi snabdijevanjem elektičnom energijom”, saopšteno je iz crnogorske kompanije.
Jeftinije zasada ne donosi profit, a i tržište je malo
Iz Odbora za energetiku Privredne komore “Vijestima” su kazali da se Regulatornoj agenciji za energetiku obraćalo više domaćih i stranih kompanija koje su se interesovale o uslovima za dobijanje licence za snabdijevanje električnom energijom. “Kupci električne energije, kroz pravo da biraju snabdjevača, birali bi sigurnije i kvalitetnije snabdijevanje strujom, a to bi pozitivno uticalo na privlačenje investicija u energetski sektor i bolju valorizaciju energetskih resursa, posebno obnovljivih izvora”, saopšteno je iz Privredne komore. Iz ove institucije navode da je pojavljivanje novih snabdjevača stvar njihove procjene i poslovnih opredjeljenja. “Treba imati u vidu da drugi snabdjevači u ovom trenutku teško mogu ponuditi energiju po cijenama nižim od cijene struje iz domaćih izvora, a da pritom ostvare i željeni profit. Osim toga, vjerovatno da veličina tržišta i struktura potrošača u Crnoj Gori, bar zasada, nijesu atraktivne za velike igrače, odnosno kompanije sa velikim iskustvom na međunarodnim tržištima”, smatraju u Privrednoj komori.
