Proteklih dana u Hrvatskoj narodnoj banci (HNB) mahom su se držali podalje od medija iako su učestvovali u razgovorima s bankarima i predstavnicima Vlade u potrazi za rješenjima za problem dužnika u francima kao žrtvama naglog jačanja švajcarske valute.
Juče su ipak odlučili da progovore o nekim činjenicama oko kojih u javnosti ima dosta zabluda, kao i opcijama mogućeg pristupa rješavanju problema.
Iz iznesenih modela evidentno je da je ‘mađarski model’, koji bi podrazumijevao konverziju svih valutno indeksiranih kredita u kune, bio najopasnija avantura jer bi desetkovao devizne rezerve. Tačnije, u slučaju konverzija svih eurskih i onih vezanih uz CHF srušio bi ih za čak 73 posto, što je opasno za finansijsku stabilnost zemlje. A izuzimanje eurskih nametnulo bi pitanje neravnopravnosti ostalih dužnika. Jedna od zabluda, pak, je da banke zarađuju na kreditima u švajcarskim francima, kao i da to ostvaruju zahvaljujući otvorenim deviznim pozicijama (nepostojanju obveza u francima).
Osim što je aktiva i pasiva u toj valuti gotovo izjednačena, smanjenje kamatne stope na kredite u švajcarcima i veća stopa nenaplativosti tih kredita potpuno su eliminirali zaradu od njih, ističu u HNB-u. Za poređenje, na 1000 eura stambenih kredita u eurima banke godišnje zarade otprilike 25 eura. Takve zarade nema na stambenim kreditima u francima, na kojima – gube.
Suprotno prevladavajućem mišljenju, CHF dužnici uz postojeće uvjete u prosjeku dosad nisu plaćali veće rate nego što bi plaćali da su se zadužili u eurima. Da se tečaj franka zadržao na 6,39 kn, a kamatna stopa na 3,23%, dužnici s CHF-kreditima u prosjeku dosad ne uslove otplatili znatno veći iznos od onih dužnika koji su digli kredite u eurima, a u poređenju s onima koji su imali kunski kredit otplatili bi gotovo jednako.
Opcijemogućih pristupaproblemu CHF kredita
Zaleđivanje otplatnog kursa (6,39 kn) na 1 g.
Opcija koju je kao kratkoročnu mjeru izabrala Vlada. Anuiteti kredita idućih godinu po kursu prije prošlonedeljnog skoka kursa CHF-a. Kursne razlike u cijelosti idu na račun banaka. Procijenjeni učinak na kamatne prihode banaka (uz pretpostavku EUR/CHF 1:1) je njihovo smanjenje za oko 400 miliona kuna.
Smanjenje kamatne stope
Da bi prosječna anuitetna rata CHF kredita ostala ista, pri trenutnom kursu trebalo bi smanjiti kamatu na 0,7 posto. Relativno veći pozitivan učinak bio bi kod većih kredita (s većim preostalim dospijećem). Kamata se ne bi se više mogla znatnije spuštati. Uz zadržavanje trenutnog kursa procijenjeni ceh za oko 0,5 milijardi kuna.
Formiranje ‘balona’ odgođenih potraživanja
Dužnici takođe godinu dana otplaćuju anuitet po kursu prije naglog skoka. Ali kursne razlike (tržišni-fiksirani tečaj otplate) sele se na npr. 5 godina, u “balon”, kao odgođeno potraživanje ili, u ako CHF slabi, kao smanjenje tog potraživanja. Na kraju se utvrđuje stanje i, ako ima potraživanja, odlučuje o otplati, otpisu, podjeli…
Opcije konverzije kredita
Konverzija svih kredita u kune po mađarskom modelu devizne štednje ruši za čak 73%, na 2,9 milijardi eura. Ako bi se isključili eurski (ravnopravnost položaja dužnika?), devizne rezerve pale bi za 30%. Konverzija CHF stambenih u eurske ne smanjuje rezerve, ali diže kamate.
Set podsticaja bankama za pomoć ‘slabima’
Sporazumno rješenje koje stanare ostavlja u nekretnini bolje i za banke i za dužnike. Za preugovaranje kredita, shodno današnjoj vrijednosti nekretnine i kreditne sposobnosti dužnika (u krajnjem slučaju prenos uz dugoročni ugovor o zakupu) banke motivisati regulatorno-poreskim mjerama.
