Tokom posjete našoj državi potpredsjednik Vlade Kosova Hašim Tači razgovarao je sa vrhom crnogorske Vlade o realizaciji projekta gradnje pruge Pljevalja Berane Peć.
Projekat vrijedan 1,2 milijarde eura ojačao bi i crnogorsku i kosovsku ekonomiju. Iz Pljevalja bi se do kosovskih termoelektrana prugom najviše prevozio ugalj, dok bi se sa Kosova vozom do luke Bar prevozile rude feronikla, olova i cinika.
Tači: Pruga bi dala veliki trgovinski zamah
Iz vrha vladajuće koalicije potvrđeno je Dnevnim novinama da je s Tačijem razgovarano o mogućoj gradnji pruge, te da je ponovo aktuelizovan projekat koji se još 2012. ozbiljno razmatrao.
Informaciju o povezivanju crnogorskih gradova sa Kosovom potvrdio je i Tači koji je na svoj Fejsbuk profil postavio status u kojem je kao jedan od glavnih projekata između Crne Gore i Kosova naveo povezivanje država novom prugom.
“Razgovarano je i o pravnim okvirima i projektima koje naša država nije realizovala kako bi privukla strane investitore. Složili smo se da bi realizacija dva putna projekta i pruge dala veliki trgovinski zamah između naših zemalja. To su putni projekti Dečani Plav, zatim Peć Čakor Murina, kao i pruga Peć Berane Pljevlja”, objavio je Tači na svom Fejsbuk profilu.
Vrijednost projekta 1,2 milijarde
Gradnja pruge od Pljevalja preko Ravne Rijeke i Berana do Kosova koštala bi najmanje 1,2 milijarde eura, a zavisno od trase, bila bi duga između 110 i 130 kilometara. Pored ekonomskog značaja, pruga bi imala i ekološku, socijalnu i razvojnu komponentu najviše po sjever, koji bi praktično bio povezan prugom, ali i po cijelu državu.
Koridor do Kosova podijeljen u dvije dionice
Da je Crna Gora zainteresovana za realizaciju ovog projekta pokazuje podatak da je izrađena studija idejnog rješenja koja je predstavljena u Pljevljima.
Dokument u koji su Dnevne novine imale uvid izradio je Institut za građevinarstvo Crne Gore. U ime Instituta dekan Građevinskog fakulteta u Podgorici Miloš Knežević kazao je da je željeznički koridor od Pljevalja do granice sa Kosovom podijeljen na dvije dionice. Prva dionica bi išla od Pljevalja do Ravne Rijeke dužine između 59 i 68 kilometara zavisno od trase i od Ravne Rijeke do granice Kosova dužine od 51 do 63 kilometra. Za obje pomenute dionice tokom petomjesečng istraživačkog rada Instituta za građevinarstvo predloženo je po pet mogućih trasa, a za izgradnju pruge od Pljevalja do Ravne Rijeke potrebno je od 193 do čak 340 miliona eura više nego za krak pruge od Ravne Rijeke do granice Kosova.
Do bijelog polja 19 km tunela
U studiji idejnog rješenja objašnjeno je da bi se na bilo kojoj od pet predloženih trasa moralo izgraditi najmanje 19 kilometara tunela i šest kilometara mostova. Pruga bi bila jednog kolosijeka, sa dominantno teretnim saobraćajem i brzinom vozova u mješovitom saobraćaju do 100 kilometara na čas. Za potrebe pljevaljske privrede čiji su objekti udaljeni od početne tačke pruge gradili bi se industrijski kolosijeci.
“N a sadašnjem nivou projekta procjenjujemo da bi zavisno od trase izgradnja dionice od Pljevalja do Ravne Rijeke koštala između 728 i 790 miliona eura. Dionica do granice Kosova imala bi između 11 i 15 kilometara tunela i oko četiri kilometra mostova, a koštala bi između 450 i 535 miliona eura”, saopštio je Knežević.
Merkel upoznata sa projektom
Premijeri Crne Gore i Srbije Milo Đukanović i Aleksandar Vučić prilikom posjete Berlinu i sastanka sa njemačkom kancelarkom Angelom Merkel predložili su izgradnju kraka pruge na relaciji Bijelo Polje Berane Peć Priština i rekonstrukciju pruge Beograd Bar. Pored toga, pruga Podgorica Skadar, na kojoj se saobraćaj već duže ne odvija, bi bila u potpunosti rehabilitovana. Procijenjena vrijednost radova na pruzi Bar-Beograd iznosi 337 miliona eura, od čega na dio pruge u Crnoj Gori treba potrošiti 139 miliona eura.
Pljevlja povezati sa prijepoljskom prugom
Investitor za izgradnju cementare u Plevljima GPU “Sfera” iz Sankt Peterburga prošle godine je izrazila zainteresovnost za eksploataciju laporca iz pljevaljskog basena, posebno sa tehnogenog ležišta “Jagnjilo”, gdje bi u početnoj fazi izgradila cementaru kapaciteta 1,5 miliona tona cementa godišnje. U tu investiciju uložila bi oko 220 miliona eura. Da bi obezbijedila jeftiniji, odnosno jedino moguć transpost tolikih količina cementa, “Sfera” je ponudila i 95 miliona za izgradnju kraka pruge prema najbližoj željezničkoj stanici, a to je Prijepolje. Takođe, ova kompanija traži omogućavanje gradnje dva silosa za smještaj cementa u luci Bar kapaciteta 120.000 tona kako bi pomorskim putem na svjetsko tržište mogla da plasira višak proizvoda.
Za prugu do Ravne Rijeke treba 790 miliona
Miloš Knežević: Na sadašnjem nivou projekta procjenjujemo da bi zavisno od trase izgradnja dionice od Pljevalja do Ravne Rijeke koštala između 728 i 790 miliona eura.
Turci htjeli da grade prugu ka Crnoj Gori
Priča o povezivanju Pljevalja sa Kosovom datira još s kraja 19. vijeka. Književnik Branko Jokić u svojoj knjizi “Zapisi o Velici i Veličanima” podsjeća na četvrto izdanje Carigradskog vjesnika u kojem je objavljeno da je gradnju pruge od Kosovske Mitrovice pa dalje preko Čakora predviđala još turska vlast. Kasnije bi se taj krak pruge nastavio put Crne Gore.
Projekat je do početka Drugog svjetskog rata često pominjan u tadašnjim štampanim medijima. Jedan od vodećih dnevnika “Vreme” 1934. godine je objavio kako je za Zetsku banovinu jedini spas izgranja željeznice od Peći do Jadranskog mora. Takođe su dodali i da je u pitanju teško doba privredne krize, zbog čega bi ova investicija bila izlaz aktiviranje ovog kraja koji prvenstveno ima šumsko bogatstvo koje se prodaje u bescijenje.
Idejnim rješenjem je predviđeno:
Tuneli
Na svih ponuđenih pet trasa najmanje bi trebalo izgraditi 19 kilometara tunela na više lokacija od Pljevalja do Peći.
Mostovi
Oko šest kilometara mostova bilo bi izgrađeno od najsjevernijeg crnogorskog grada do Kosova.
