Svjetska banka smatra da će troškovi gradnje autoputa Bar-Boljare, koji se procjenjuju na oko 25 odsto BDP-a, biti povećani zbog oslobađanja plaćanja poreza koje je Crna Gora Zakonom o autoputu omogućila kineskoj kompaniji CRBC, koja će graditi prioritetnu dionicu Smokovac – Mateševo.

Očekuje se dalje povećanje troškova izgradnje po ohsnovu izgubljenih poreza nakon ratifikacije Zakona o autocesti kojim se uvoz građevinskog materijala, opreme i drugih roba oslobađa carine i PDV-a. Takođe, omogućava i oslobađanje od poreza na dohodak i specijalnih doprinosa za radnike koji nijesu državljani i nemaju prebivalište, po osnovu prihoda zarađenog u Crnoj Gori i predlaže tri puta nižu akcizu na gorivo od 169 eura po toni – navedeno je u sedmom redovnom ekonomskom izvještaju SB za jugoistočnu Evropu, koji je predstavljen juče.

Kako je navedeno, troškovi gradnje autoputa se finansiraju vanjskim zaduživanjem i naglim povećanjem nivoa fiskalnog deficita i javnog duga u srednjoročnom periodu.

SB navodi da je nivo javnog duga u polovini ekonomija regije naročito zabrinjavajući, a u grupi zemalja čiji javni dug prelazi prag od 60 procenata je i Crna Gora, sa 66,5 procenata BDP-a u prošloj godini, pored Albanije i Srbije. Javni dug Crne Gore sa garancijama, prema procjenama SB, u ovoj godini biće 72,7 procenata BDP-a i biće uvećan za 6,2 odsto BDP-a u odnosu na prošlu.

U izvještaju je navedeno da je u periodu od 2008. do 2013. povećana prosječna efektivna kamatna stopa na javni dug zemalja jugoistočne Evrope, te da je u Srbiji i Crnoj Gori došlo do rapidnog povećanja kamata.

Fiskalni deficit iznosiće 5,3 procenta BDP-a, a deficit tekućeg računa 16,3 procenta BDP-a. Spoljni dug Crne Gore, kako je navedeno u izvještaju, u ovoj godini će iznositi 127,4 procenta BDP-a.

SB procjenjuje da će stopa nezaposlenosti biti 18,9 odsto, što je neznatno smanjenje u odnosu na prošlu godinu kada je taj procenat iznosio 19.4 odsto.

– U Crnoj Gori ne samo da je početak prvih radova na izgradnji autoputa odgođen za 2015, nego su i privatne investicije manje od očekivanih – stoji u izvještaju u kom je navedeno da su nepovoljne vremenske prilike u prošloj godini oslabile rast, smanjujući turizam i izvoz električne energije.

SB je snizila procjenu rasta crnogorske ekonomije u ovoj godini na 3,4 odsto, sa 3,5 odsto koliko je predviđala u junu, a za ovu godinu predviđaju oporavak domaće ekonomije u odnosu na prošlu.

– Pretpostavka je da najavljeni investicioni projekti budu realizovani na vrijeme, jer su prošle godini izostali. Procjenjujemo da će ove godine doći i do rasta javnog i ukupnog spoljnjeg duga crnogorske privrede, rekla je ekonomista SB u Crnoj Gori Sanja Madžarević Šujster na jučerašnjem predstavljanju dijela izvještaja koji se odnosi na Crnu Goru.

Ona je dodala da pozitivan uticaj može imati smanjenje cijena nafte.

– Crna Gora, kao mala zemlja, treba da radi na poboljšanju konkurentnosti i kreiranju zaštitnih mehanizama, kao što su fiskalne zalihe, gdje bilo kakav veći priliv prihoda treba iskoristiti za smanjenje rashoda, odnosno duga kazala je ona, ističući da u dijelu funkcionisanja javnog sektora treba voditi računa o finansijskoj disciplini na nacionalom i lokalnom nivou.

Treba raditi i na rješavanju pitanja nekvalitetnih kredita koji čine 16,5 odsto ukupnih plasmana, što je, prema ocjeni Šujster, prilično visoko.

– Crna Gora je prošle godine zabilježila rast, prema našim procjenama oko 1,5 odsto, što je upola manje u odnosu na 2013. godinu kazala je ona, ističući da je pozitivan doprinos rastu došao od turizma i rasta trgovine na malo, dok je izostao doprinos rastu od industrijske proizvodnje.

Investira se u nekretnine i banke

SB je u Crnoj Gori u prošloj godini evidentirala i pogoršanje spoljnog bilansa.

– Taj deficit na tekućem računu od oko 15,6 odsto BDP-a većinom je kreiran upravo zbog trgovinskog deficita, navela je Šujster.

Prema njenim riječima, u 2014. je priliv stranih direktnih investicija u Crnoj Gori bio najveći u regiji, ali smatra da bi struktura SDI trebalo da bude drugačija.

– Velikim dijelom su to investicije koje idu u nekretnine i finansijski sektor, a vrlo malim dijelom idu u proizvodne kapacitete, kazala je ona.

Prema riječima Šujster na kraju prošle godine došlo je do rasta kreditnih plasamana privatnom sektoru, ali su na nivou ukupnih oni bili negativni u 2014. godine, što je posledica toga što su banke opterećene nenaplativim kreditima.

– Procjenjujemo da će do kraja prošle godine javni dug ostati na istom nivou kao 2013, kazala je ona.