Loš početak godine za euro

January 2, 2015

Euro je drugog dana nove godine pao na najniži nivo u odnosu na dolar u posljednje četiri godine. Taj pad uslijedio je pošto je predsjednik Evropske centralne banke Mario Dragi nagovijestio da bi ta institucija uskoro mogla da podrži program kupovine vladinih obveznica u borbi protiv alarmantno niske inflacije širom 19-člane eurozone.

Dragi je u intervjuu za njemački finansijski dnevnik Handelsblat rekao da je sada veći rizik da ECB neće uspjeti da održi cijene stabilnim nego prije šest mjeseci. “Moramo da izbjegnemo kako previsoku, tako i prenisku inflaciju. Vršimo tehničke pripreme za modifikovanje obima, vrste i sadržine naših mjera početkom 2015”, rekao je Dragi.

Agencija AP navodi da je to jasan signal Dragija da je ECB spremna da podrži program kupovine državnih obveznica na liniji na kojoj su to učinile druge centralne banke, poput američkih Federalnih rezervi i Banke Engleske. Mnogi stručnjaci misle da bi ECB mogla da objavi svoju odluku 22. januara, na svom sljedećem sastanku o monetarnoj politici.

Euro je 2. januara pao za 0,4 odsto i za njega se može dobiti 1,2034 dolara, što je njegov najniži nivo od ljeta 2010, kada je zajednička evropska valuta posrnula posle prvog paketa pomoći Grčkoj i sve većih spekulacija da su i druge članice EU u akutnoj finansijskoj krizi.

Euro je mjesecima opadao, na poleđini očekivanja da će ECB podržati dalje stimulativne mjere, dok su trgovci predviđali više te valute u opticaju.

Dok rukovodstvo ECB najviše brinu anemični nivoi ekonomskog rasta širom eurozone, upravo je preniska inflacija ono što je podstaklo spekulacije o daljoj akciji centralne banke EU, ocjenjuje agencija AP.

Inflacija u sada 19-članoj eurozoni (Litvanija je usvojila euro juče) trenutno iznosi 0,3 odsto, što je mnogo ispod godišnjeg cilja ECB od oko dva odsto.

Ono što posebno brine finansijske stručnjake, navodi AP, činjenica je da bi preniska inflacija mogla da dovede do pada cijena, što, dodaje agencija, u svakodnevnom životu pojedinaca nije loše, ali s druge strane može da uspori ekonomiju, time što bi potrošači prestali da kupuju, nadajući se još nižim cijenama u budućnosti.

Iako je ECB do sada smanjila kamatne stope na rekordno niski nivo i podržala kupovinu nekih vrsta obveznica iz privatnog sektora, ona se uzdržavala od kupovine vladinih obveznica. Zastupnici te politike kažu da ona može da pomogne podsticanju oporavka i stabilnosti cijena smanjenjem troškova zajmova za firme, domaćinstva i vlade. Mnogi u Njemačkoj, najjačoj evropskoj ekonomiji, međutim, zabrinuti su zbog programa kupovine državnih obveznica, jer može dovesti, kako kažu, do razbacivanja novca u rasipničkim državama. Uspjeh nije zagarantovan, a dokaz je Japan koji se vratio u recesiju iako je njegova centralna banka pokrenula svoj program kupovine obveznica, ističe AP.