Crnogorskim poslodavcima se ne sviđa predlog Ministarstva finansija da se isplata neto zarada bez plaćanja poreza i doprinosa, kao i neplaćanje zarada, tretira kao krivično djelo, iako je to odomaćena praksa u svijetu.

Ukoliko bi bilo ugrađeno u zakon, to bi, kazali su Pobjedi iz biznis asocijacija, bilo radikalno rješenje.

Radikalna mjera

– Predlog da se isplata zarada bez poreza i doprinosa tretira kao krivično djelo u ovom trenutku se čini kao radikalna mjera. U cilju njenog sprovođenja, podzakonskim aktom je planirano da se, uz obezbjeđenje kolaterala, uredi reprogram poreskih obaveza za kompanije koje su solvente, a nijesu likvidne. Očekuje se da će se sa ovakvim rješenjem djelovati na nivo sive ekonomije i doprinijeti otklanjanju nelojalne konkurencije kazali su Pobjedi iz Privredne komore.Iz ove privredne asocijacije su podsjetili da je na nedavnom sastanku u Privrednoj komori ocijenjeno da fiskalna politika mora biti održiva i kredibilna, naročito zbog toga što je država najveći poslodavac.

– Vlada je u fiskalnoj politici donijela set od sedam mjera za dinamiziranje ekonomije, kojim su obuhvaćeni podsticaji za razvojne potencijale, proizvodnju, poljoprivredu, turizam i energetiku u dijelu krupnih kapitalnih projekata. Za ove sektore, u cilju bolje valorizovanje resursa i jačanja konkurentnosti, planirano je oslobađanje od svih tereta i javnih prihoda kod procesa izgradnje kapaciteta. Ovo će značiti smanjenje opterećenja, kako za domaće, tako i strane investitore. Pored toga, planirano je uvođenje novih fiskalnih obaveza koje se odnose na takse na prodaju gaziranih pića, kafe, zatim na igre na sreću. Izvor prihoda biće i sredstva prikupljena u borbi protiv sive ekonomije. Planirano je i smanjivanje kriznog poreza i povećanje stope doprinosa za socijalno osiguranje navode iz Privredne komore.

Prioritet siva ekonomija

I u Uniji poslodavaca smatraju da ne bi trebalo pooštravati mjere i da bi Vlada trebalo prije svega da smanji sivu ekonomiju. Predlažu da prije bilo kakve odluke o ovoj temi raspravlja Socijalni savjet.

– U ovom trenutku, krivičnim zakonodavstvom je dovoljno pokrivena materija zaštite od krivičnih djela protiv prava iz rada. Kadaje neplaćanje poreza i doprinosa na zarade posljedica trenutne, loše ekonomske situacije u preduzeću, što je u CG čest slučaj, tada ne možemo govoriti o namjeri poslodavaca da izbjegne plaćanje poreza. Zato zarada, suštinski, i ne može predstavljati poresku evaziju kazali su iz UPCG podsjećajući da su sa predloženim mjerama Ministarstva finansija upoznati isključivo iz medija.

Poreska evazija je, dodaju, izuzetno složen problem, a njeno rješavanje zahtijeva ozbiljan, sistemski pristup i punu uključenost svih potencijalnih aktera.

-Ako takva spremnost zaista postoji, onda treba imati u vidu da je ova oblast dovoljno regulisana nizom zakona – o radu, o inspekcijskom nadzoru i Krivičnim zakonikom, pa bi sve preko toga bilo prenormiranje smatraju u Uniji poslodavaca i dodaju da su poreska evazija i siva ekonomija problem sa kojim se suočavaju sve zemlje svijeta.

-Javnosti je poznato zalaganje Unije poslodavaca za regularno poslovanje, ali i dugogodišnji apel državi da u cilju borbe protiv sive ekonomije pristupi proširenju poreskog obuhvata-na sva pravna i fizička lica koja, djelimično ili u potpunosti, nelegalno obavljaju neki vid djelatnosti i ostvaruju prihode-kažu iz poslodavačke organizacije i podsjećaju da se radno zakonodavstvo u Crnoj Gori, kada je u pitanju povreda prava na radu i povodom rada, zadržava na prekršajnoj odgovornosti za poslodavca, uključujući i preduzetnika, odnosno za odgovorno lice kod poslodavca kada je u pitanju isplata zarada.Kaznenim odredbama Zakona o radu su, podsjećaju, za poslodavca predviđene novčane kazne za povrede prava koja se stiču na radu i povodom rada, a koje se kreću čak do 20.000 eura.

-To se odnosi i na slučaj izostale zarade zaposlenom kako je to precizirano ,,…ako poslodavac ne isplati zaradu zaposlenom najmanje jednom mjesečno i ne uruči mu obračun zarade“, a što predstavlja povredu čl. 84 Zakona o radu. Ne treba zanemariti, odnosno izgubiti iz vida ni mehanizme normirane Zakonom o inspekcijskom nadzoru, te Zakonom o inspekciji rada . Ne želeći da se upuštamo u bilo kakva nagađanja i davanje ocjena za eventualna postupanja koja spadaju u domen ugrožavanja radnih prava zaposlenih po bilo kom osnovu, UPCG podsjeća da i po ovom pitanju treba koristiti mehanizme koji su već uspostavljeni. Kao što privrednici moraju poštovati zakon, tako i nadležne službe imaju obavezu da sankcionišu svako ponašanje kojim se krše zakonom propisane obaveze kažu poslodavci.

Drecun: Mnogi bi došli pod udar zakona

Ekonomski analitičar Predrag Drecun kaže da bi bilo previše onih koji bi došli pod udar zakona, ukoliko bi parlament usvojio predlog da isplaćivanje plata bez plaćanja dažbina bude krivično djelo. On upozorava da u tom slučaju ne bi smjeli praviti selekciju.

Drecun kaže da bi trebalo ostaviti neko prelazno rješenje za primjenu, ukoliko predlog Ministarstva finansija bude prihvaćen.

-Da se ostavi prelazno rješenje od šest mjeseci do godine da bi se u tom periodu stvari dovele u red. Jer bi nagla primjena tog rješenja izazvala haos, a i sudovi bi bili zatrpani predmetima kaže Drecun.

MBA: Zar selektora treba krivično goniti ako tim ne pobijedi

U Montenegro biznis alijansi kažu da ih brinu posljedice koje bi izazvalo eventualno usvajanje spornog predloga. Sigurni su, kako kažu, da bi se poslodavci uklopili i u nova rješenja.

-Ovo će sigurno obeshrabriti preduzetnike za ulazak u posao. Ako neko rizikuje da ide u zatvor zato što ne može da isplati plate i doprinose, teško da će ući u biznis. Ako poslodavac nije uspio da isplati bruto zarade, to govori da nije uspio u poslovnom poduhvatu, a ne da je kriminalac. Biznis posmatram kao utakmicu. Nekada pobijedite, nekada ne. Zar treba da krivično odgovara, na primjer, selektor crnogorske reprezentacije ako nije postigao cilj, da pobijedi? Niko ne bi htio da bude selektor, ako zbog gubitka utakmice treba da bude tretiran kao kriminalac. Isto tako, ko bi htio da uđe u biznis, ako rizikuje da u slučaju da izgubi tržišnu utakmicu, bude tretiran kao kriminalac? Princip je isti kaže Vesna Daković, savjetnica za ekonomska pitanja u MBA. Pretpostavljam, kaže, da je predlagač uradio adekvatne analize koje su pokazale da će ovakvo rješenje dovesti do povećanja poreskih prihoda.

-Nemamo analize koje bi ukazale da li bi ovakvo rješenje obezbijedilo disciplinu poslodavaca. Teško je dati odgovore na ovakva pitanja bez ozbiljne i sveobuhvatne ekonomske analize. Samo smatram da je ovo pitanje potrebno šire sagledati i obuhvatiti efekte koje bi moglo da proizvede, a koje bi se na kraju mogli svesti na smanjenu ukupnu privrednu aktivnost i manju zaposlenost.